Brutalan udar na džep: Ove države su rekorderi po cijeni kirija

U analizi koju je objavio Euronjuz istraženi su godišnji rast cijena najma i specifični razlozi za takva kretanja u te dvije zemlje. Cene najma u mnogim evropskim državama rastu brže od opšte stope inflacije.

Od drugog tromjesečja 2025. do istog perioda 2026. godine, stvarni izdaci za najam stambenih nekretnina u Evropskoj uniji porasli su za tri odsto. Prema podacima Eurostata, godišnji rast kretao se od nula odsto u Finskoj do čak 43,5 odsto u Rumuniji. Hrvatska je odmah iza nje, sa rastom od 40,1 odsto.

U istom periodu ukupna inflacija u Rumuniji iznosila je 9,5 odsto, a u Hrvatskoj 4,8 odsto, što znači da su cene najma u obe zemlje realno porasle za više od 30 odsto. Treći najveći rast u EU zabilježila je Slovenija, od 10 odsto, odnosno nešto više od šest odsto nakon prilagođavanja za inflaciju.

Zdravlje

Depresija i anksioznost najčešća mentalna oboljenja u Srpskoj

Institucije koje dostavljaju podatke Eurostatu objasnile su razloge za takva povećanja. Prema rumunskoj vladi, glavni uzrok je "povećanje administrativno utvrđenih cijena najma", odnosno cijena za stanove u vlasništvu države ili lokalnih samouprava. Međutim, dr Adrijana M. Soaita sa Univerziteta u Glazgovu sumnja u to objašnjenje.

"Javni stanovi za izdavanje čine zanemarljiv udio ukupnog stambenog fonda", rekla je. Napomenula je da su cijene najma u takvim stanovima toliko niže od onih na privatnom tržištu da čak ni njihovo utrostručenje ne bi znatno uticalo na prosjek.

"Ako i nakon prilagođavanja za inflaciju, primene metodologije Eurostata i uzimanja u obzir neformalnog sektora i dalje beležimo veliki rast cena najma, uzrok bi mogao biti dolazak novoizgrađenih ili potpuno renoviranih nekretnina na tržište", smatra Soaita.

Ogroman rast i u Turskoj

U Hrvatskoj je nagli rast cijena najma, prema instituciji koja dostavlja podatke, "posljedica odluke lokalnih vlasti u Zagrebu o povećanju cijena najma u kategoriji socijalnog stanovanja". Profesor Gojko Bezovan sa Univerziteta u Zagrebu istakao je da je znatan dio hrvatskog stambenog fonda postao predmet finansijskih ulaganja. Ulaganje u stanove i nekretnine namenjene turizmu postalo je dominantan oblik štednje.

Zbog toga se veliki dio stanova u novogradnji ne kupuje radi stanovanja, već kao investicija, pa često ostaju prazni. Bezovan je naglasio da je Hrvatska od 2025. godine uvela porez na prazne stanove, nakon čega se tokom 2025. i 2026. znatno povećao broj ugovora o najmu prijavljenih Poreskoj upravi.

Svijet

Tinejdžerka ustala iz sanduka na sopstvenoj sahrani

"Zbog toga je na tržište najma u većim gradovima ušao veći broj kvalitetnijih stambenih jedinica, sa cenama najma koje znatno premašuju prosjek", rekao je. Kada se u analizu uključe zemlje kandidatkinje za članstvo u EU i države EFTA-e, najveći rast cena najma bilježi Turska, gdje je godišnji porast iznosio 49,6 odsto.

Kakva je situacija u drugim zemljama?

Za razliku od Rumunije i Hrvatske, u Turskoj nije došlo do naglog skoka, već su cijene rasle postepeno. Uz inflaciju koja je premašivala 30 odsto, realni rast cijena najma bio je manji nego u Rumuniji i Hrvatskoj. Dvocifren rast zabilježen je i u Srbiji, gdje su cijene najma porasle za 12,5 odsto.

Rast veći od pet odsto zabilježen je i u Bugarskoj (9,9 odsto), Sjevernoj Makedoniji (9,2 odsto), Islandu (8,6 odsto), Grčkoj (7,5 odsto), Češkoj (6,2 odsto), Albaniji (6 odsto), Slovačkoj (5,3 odsto), Litvaniji (5,3 odsto) i Portugalu (5,2 odsto).

Među četiri najveće privrede Evropske unije, jedino je Italija, sa rastom od 3,5 odsto, bila iznad prosjeka EU. U Španiji je rast iznosio 2,5 odsto, u Njemačkoj 2,1 odsto, a u Francuskoj 1,6 odsto. U te tri zemlje, kao i u Belgiji, Estoniji, Finskoj i Luksemburgu, cijene najma nisu realno porasle kada se uzme u obzir inflacija.

Ema Roser, direktorka istraživanja stambenog tržišta u kompaniji JLL, istakla je da ukupni podaci Eurostata ne pokazuju izrazito velika povećanja. Ipak, čini se da rast cijena najma kod novih ugovora i dalje ostaje visok i ubrzava se, što bi moglo da ukazuje na buduće probleme.

Republika Srpska

Dodik pozvao opoziciju da prevaziđe bilo kakve sujete

"Velika konkurencija za ograničen broj stanova za izdavanje u evropskim gradovima podstiče snažan rast cena kod novih ugovora o najmu", izjavila je. Dodala je da je neravnoteža između ponude i potražnje prisutna širom Evrope.

Dr Nora Teler, istraživač sa Instituta za metropolitanska istraživanja u Budimpešti, rekla je da rast cijena najma podstiču ekonomski i demografski faktori, ali i ograničenja na strani ponude. "Dug period niskih kamatnih stopa sve do prije nekoliko godina podsticao je zaduživanje radi kupovine nekretnina.

Međutim, 2022. godine troškovi zaduživanja naglo su porasli, što je mnoge koji su prvi put planirali da kupe nekretninu usmerilo ka privatnom tržištu najma", kazala je. Istakla je i da finansijalizacija stambenog tržišta podstiče rast cijena, jer institucionalni investitori i drugi vlasnici sve češće posmatraju stanovanje kao finansijsku imovinu, a ne kao društveno dobro.