Nova pravila u EU: Spremaju se ogromne promjene na policama marketa

Cilj Brisela nije samo obično smanjenje količine smeća, već potpuni preokret i promjena načina na koji se ambalaža proizvodi, koristi i reciklira.

Nova regulativa će iz korijena uzdrmati skoro cijelu ekonomiju – od proizvođača hrane i pića, preko trgovaca i logističkih giganata, pa sve do industrije reciklaže. Ove promjene će direktno osjetiti i potrošači, jer će se izgled i materijali velikog broja proizvoda na policama prodavnica postepeno mijenjati tokom narednih godina.

Smanjenje zagađenja i ušteda od šest milijardi evra

Procjene Evropske komisije pokazuju da bi nova pravila mogla donijeti ogromne ekološke i finansijske koristi do kraja decenije:

Emisije gasova staklene bašte izazvane ambalažom trebalo bi da padnu sa približno 66 na 43 miliona tona godišnje.

Očekuje se znatno manja potrošnja prirodnih resursa, sa posebnim fokusom na vodu.

Ukupni troškovi štete po životnu sredinu mogli bi biti smanjeni za više od šest milijardi evra.

Evropska komesarka za životnu sredinu, otpornost na vode i cirkularnu ekonomiju, Džesika Rozvol, izjavila je da će nova pravila ubrzati prelazak na održiviju proizvodnju, uz istovremeno povećanje konkurentnosti evropske industrije. Prema njenim riječima, Evropa će postepeno smanjivati zavisnost od fosilnih goriva, koja se u velikoj mjeri koriste u proizvodnji plastike.

Rok je 2030. godina: Šta su glavni ciljevi?

Nova uredba jasno postavlja tri glavna stuba odbrane životne sredine. Prvi je drastično smanjenje količine nepotrebne ambalaže. Drugi cilj nalaže da svaka ambalaža koja se plasira na tržište do 2030. godine mora biti pogodna za reciklažu na ekonomski isplativ način. Treći cilj je masovno povećanje udjela recikliranih sirovina, posebno u plastici. Ultimativni plan EU je da se količina ambalažnog otpada po glavi stanovnika smanji za 15 procenata do 2040. godine u poređenju sa nivoom iz 2018. godine.

Proizvođači će zbog ovoga morati ozbiljno da prilagode svoje pogone, investiraju u nove tehnologije i promijene logistiku i označavanje proizvoda. Ambalaža koja dolazi u direktan kontakt sa hranom biće pod posebnom lupom i moraće da ispuni najstrože bezbjednosne standarde uz povećanje udjela recikliranih materijala, piše Tehnoeko.

Biznis u strahu zbog nejasnih pravila

Predstavnici industrije ipak upozoravaju da najveći izazov trenutno nije sama proizvodnja, već brojna otvorena regulatorna pitanja. Davor Ujalki, direktor kompanije "Muraplast" i zamjenik predsjednika Hrvatskog udruženja industrije plastike, ističe da veliki dio implementacionih pravila još uvijek nije jasno definisan.

"Kompanije još uvijek čekaju dodatne evropske smjernice koje će preciznije objasniti kako će se nova regulativa sprovoditi u praksi, posebno kada je riječ o dokazivanju usaglašenosti proizvoda i ograničenjima za određena hemijska jedinjenja u pakovanjima za hranu", navodi Ujalki, ocjenjujući da većina firmi neće odmah krenuti u milionska ulaganja već će koristiti postojeća rješenja dok god je to pravno moguće, pa se ozbiljnije promjene očekuju tek pred kraj ove decenije.

Dodatni izazov je činjenica da Hrvatska i dalje zaostaje za vodećim evropskim zemljama kada je u pitanju reciklaža ambalažnog otpada. Iako zemlje poput Belgije, Njemačke i Italije imaju neke od najviših stopa reciklaže u Evropskoj uniji, Hrvatska će morati dalje da ulaže u infrastrukturu kako bi ispunila buduće evropske ciljeve. Ipak, neke kompanije su već postigle značajan napredak. Iz Podravke navode da je skoro 90 odsto njihove ambalaže sada reciklabilno, zahvaljujući godinama optimizacije, a dugoročni cilj im je potpuna reciklabilnost do 2030. godine. Međutim, priznaju da će najveći izazov ostati fleksibilna ambalaža za osjetljive prehrambene proizvode, prenosi Bizportal.