Large banner

Zašto je gorivo u Njemačkoj znatno skuplje nego u ostatku EU?

Autor:

ATV

23.03.2026

09:35

Komentari:

0
Особа пуни свој аутомобил горивом док су цијене горива на бензинској пумпи истакнуте иза ње, сриједа, 4. март 2026. године, у Балтимору.
Foto: Tanjug/AP/Stephanie Scarbrough

Zbog eskalacije rata u Iranu cijene goriva porasle su širom Evrope, ali je Njemačku taj talas poskupljenja pogodio znatno jače od većine članica Evropske unije.

Cijena benzina posljednjih sedmica porasla je za gotovo 5 odsto, što je osjetno iznad prosjeka EU. Radna grupa koju je osnovala njemačka vlada pokušava pronaći rješenje, istovremeno optužujući naftne kompanije za ostvarivanje ekstraprofita, piše Juronjuz (Euronews).

Razlika u odnosu na susjedne zemlje je velika. U Francuskoj i Austriji cijene su porasle za oko 2 odsto, u Estoniji za 3,6, a u Luksemburgu za 3,5 odsto. U Slovačkoj i Mađarskoj zabilježen je rast od svega 0,1 odsto. Evropska komisija, koja sedmično objavljuje podatke u svom Biltenu o nafti, istakla je posebno strme rastove u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj i Finskoj.

Holandski vozači trenutno plaćaju najvišu cijenu benzina u Evropi, koja je prošle sedmice u prosjeku iznosila 2,17 evra po litru. Njemačka je odmah iza sa 2,08 evra, a u samom vrhu je i Finska, poznata po visokim cijenama i dizela i benzina.

Odakle razlike u cijenama

Najveći uzrok razlika u cijenama leži u nacionalnim poreskim sistemima. Njemačka tradicionalno ima više poreze na energiju iz fosilnih goriva, djelom iz ekoloških razloga, a djelom radi finansiranja infrastrukture. Uz to naplaćuje i naknadu za emisije CO₂, što sve zajedno povećava konačnu cijenu. Zbog toga Nijemci automatski plaćaju više kada cijene sirove nafte na tržištu rastu. U mnogim drugim evropskim zemljama PDV i naknade za naftu i CO₂ strukturno su niže.

Ipak, njemačkoj vladi nedavni skok cijena učinio se nerazmjernim pa je osnovala koalicionu radnu grupu sa zadatkom da istraži šta se može naučiti od partnera iz EU. Neke zemlje već su preduzele mjere.

Hrvatska i Mađarska uvele su ograničenja cijena na benzinskim pumpama. U Hrvatskoj su cijene u početku porasle za oko četiri centa po litru, ali će od 23. marta ograničenje spriječiti dalja poskupljenja i fiksirati cijenu na 1,50 evra po litru. U Mađarskoj je cijena benzina ograničena na 1,51 evro, a dizela na 1,59 evra, ali se ta mjera odnosi samo na stanovnike, što znači da turisti sa stranim registarskim tablicama plaćaju više.

U Austriji važi drugačije pravilo: benzinske pumpe smiju podići cijene samo jednom dnevno, tačno u podne. S druge strane, sniženja su moguća u bilo kojem trenutku. Time je situacija za potrošače jasnija i transparentnija, ali ostaje pitanje da li to zaista dovodi do nižih cijena.

Političari kritikuju naftne kompanije

Ministarka privrede Katarina Rajhe (Katherina Reiche) kritikovala je praksu po kojoj cijene goriva naglo rastu kada poskupi sirova nafta, ali se veoma sporo smanjuju kada joj cijena pada, poručivši da vlada želi „razbiti taj mehanizam“.

Predložila je da se benzinskim pumpama, po uzoru na Austriju, dozvoli samo jedno povećanje cijena dnevno. Budući da je vožnja automobila dio svakodnevice većine Nijemaca — od odlaska na posao i u kupovinu do prevoza djece u školu — pritisak na vladu da reaguje sve je veći.

Radna grupa, osnovana kao odgovor na krizu, sastala se u ponedjeljak, a njen predsjedavajući Sep Miler (Sepp Müller) nakon sastanka optužio je naftne kompanije za „pumpanje cijena“. Sastanak je rezultirao oštrim kritikama poslovnih praksi u naftnoj industriji.

Nova studija, koju citira Handelsblat (Handelsblatt), pokazala je da naftne kompanije redovno koriste krize za brzo podizanje cijena. Berlinski profesor ekonomije Ferdinand Fihtner (Ferdinand Fichtner) zaključio je da se posljednji skok cijena ne može objasniti isključivo rastom cijena sirove nafte.

„Tu se ubiru zaista visoki profiti“, izjavio je Fihtner za te novine. Radna grupa sada traži od Kartelskog ureda da proširi svoja ovlašćenja, uključujući mogućnost da reaguje na cijene koje smatra prekomjernim. „Nećemo dozvoliti da nas ovdje varaju“, poručio je Miler.

Naftna industrija odbacuje optužbe

Sastanku radne grupe prisustvovali su čelnici njemačkih podružnica kompanija BP (BP) i Šel (Shell), predsjednik Saveznog kartelskog ureda Andreas Mundt (Andreas Mundt) te predstavnici industrijskih udruženja, udruženja za zaštitu potrošača i autokluba ADAC (ADAC). Naftna industrija odbacila je sve optužbe.

(Indeks)

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli:

Large banner