O Trgovskoj gori i u Zagrebu: Hrvatska ne odustaje, BiH ne posustaje

Jasno i glasno Crnković ponavlja razloge protiv deponovanja radioaktivnog otpada na lokaciji koju je izabrala Hrvatska i koja je prekršila tri međunarodne konvencije. Upozorio je i da se ignorišu građani sa desne obale rijeke Une. U slučaju Trgovske gore nisu jasne namjere Hrvatske pa se od skladišta došlo do odlagališta radioaktivnog otpada. A Republika Srpska i BiH uz čiju granicu se želi odlagati otpad, ignorišu se na najgrublji mogući način.

"Imamo situaciju da se otvara jedna Pandorina kutija. Ukoliko Hrvatska može političkom odlukom izgurati radioaktivni otpad i druge opasne otpade na granicu sa susjednom zemljom , bez poštivanja struke, bez poštivanja građana, bez poštivanja susjedne zemlje danas sutra bilo koja druga zemlja moći će to isto učiniti. Ne daj Bože i BiH. I zaista krajnje je vrijeme da se okrenemo struci, da politika ostane po strani. Dajte nađite novu lokaciju za taj radioaktivni otpad", kaže Mario Crnković, Udruženje "Green Team", Novi Grad

U priču o izgradnji Centra za odlaganje radioaktivnog otpada uključeni su i Srbi u Hrvatskoj. Svjesni da njihov glas ne dopire daleko, ipak, su, kažu, otvorili priču o radioaktivnom otpadu. Ovaj put bez poziva institucijama Srpske i BIH i lokalnim zajednicama sa druge strane rijeke Une. Tvrde da pokušavaju da uz stručnjake traže dobro rješenje.

"Mi tražimo da se provode zakoni. Mi tražimo da se provode evropske konvencije, beretska, arhuška, nekoliko drugih je spomenuto je ovdje. Očito je ono što se sada dešava, na osnovu ono malo informacija koje imamo , da postojeći prijedlozi, da ono što je procurilo vani da to nije dobro", kaže Saša Milošević, generalni sekretar SNV-a

Za Dvor je deponovanje radioaktivnog otpada na području te opštine životno pitanje. Jedna od najslabije razvijenih opština u Hrvatskoj, povratnička opština, politički je izbor, ponavlja načelnik opštine. Poručuje da je Hrvatska jedina država koja je prvo donijela političku odluku o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, nakon čega je počela izrada studije uticaja na životnu sredinu. Mještani i dalje jasni da ne žele nuklearni otpad u svom dvorištu.

"Moj stav je takav da radioaktivni otpad treba ostati na mjestu nastanka. Okolina koja je dobijala benefite i imala od toga koristi. Cijela Hrvatska imala je od toga koristi. Dvor je bio zaboravljen i u bivšoj državi i u sadašnjoj državi. I sada ćemo mi opet dobiti samo minus, a ostali će dobijati benefite", rekao je Nikola Arbutina, načelnik opštine Dvor.

Studiju uticaja na životnu sredinu željno iščekuje i struka u Hrvatskoj. Poručuju da u slučaju Trgovske gore još ništa nije konačno. Toni Vidan, je načeo brojne apsurdnosti u vezi sa Trgovskom gorom od izbora mikrolokacije, proceduralnih propusta do teme odlagalište ili skladište. Upozorava da procedura nije vođena u skladu sa zakonom što bi Hrvatsku moglo skupo da košta.

"I po meni cijeli proces Hrvatska Vlada vodi u neskladu sa direktivom. I to stvara pravne pretpostavke za BiH da utuži Republiku Hrvatsku i poništi ovaj proces. Zato što proces vodi Fond koji je u neskladu sa direktivom jer po direktivi takav postupak treba da vodi stručna i nezavisna institucija", rekao je Toni Vidan, ekološki aktivista iz Zagreba.

Studija uticaja na životnu sredinu na više od 1000 strana je završena. Iz Fonda tvrde da je notifikacija upućena BIH diplomatskim putem.

"To je jedan skraćeni prikaz studije gdje na 50-ak stranica se daju glavni rezultati tako da već unaprijed, prije nego sama studija bude dostupna i hrvatskoj i bosanskoj javnosti da već imate neki detaljniji uvid šta je unutra", kaže Josip Lebegner, direktor Fonda za razgradnju NE Krško.

Hrvatska je jedina zemlja koja će na svom tlu zbrinjavati i radioaktivni otpad koji nije nastao na njenoj teritoriji. A jedina je zemlja i koja je suvlasnik nuklearne elektrane koja nije na njenom području.

Ono što se moglo danas čuti u Zagrebu je da javnost u Hrvatskoj ili nije zainteresovana ili ne iznosi javno svoje stavove u vezi sa i odlaganjem radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovca. Mnogo jasniji i glasniji stavovi i negodovanje dolazi iz RS i BiH. To je i danas ponovljeno. Vode se i pravne međunarodne borbe u vezi sa odlaganjem radioaktivnog otpada na ovoj lokaciji. Prava borba tek predstoji kada bude objavljena studija uticaja na životnu sredinu.