Otvorena Pandorina kurija: Nuklearni otpad kod Dvora ponovo tema rasprave

24.06.2026 10:42

Komentari:

0
Округли сто под називом "Збрињавање нуклеарног отпада у општини Двор - проблеми и рјешења", у организацији Српског народног вијећа
Foto: ATV

U zagrebačkom Novinarskom domu održava se okrugli sto pod nazivom "Zbrinjavanje nuklearnog otpada u opštini Dvor - problemi i rješenja", u organizaciji Srpskog narodnog vijeća (SNV).

Skup je ponovo otvorio Pandorinu kutiju i pokrenuo oštre polemike o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac, na samoj granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine. O ekološkim, ekonomskim, saobraćajnim i bezbjednosnim aspektima ovog problema govore čelnici lokalnih zajednica, stručnjaci i ekološki aktivisti iz regiona i Evrope.

Arbutina: Jedina smo država koja prvo donese političku odluku, pa pravi studiju!

Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina, poslao je poruku u ime mještana ove opštine, ističući da je ovo za njih pitanje života i smrti.

"Država je donijela političku odluku za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Mi smo jedina država koja je prvo donijela političku odluku, a tek onda krenula u izradu studije uticaja na životnu sredinu! Zbrinjavanje ovog otpada je životno pitanje za opštinu Dvor. Tamo će stići institucionalni radioaktivni otpad, otpad iz Nuklearne elektrane 'Krško' i ko zna koji još radioaktivni otpad. Građani ne žele taj otpad u svojoj opštini, a ja sam tu da zastupam njihov interes", poručio je oštro Arbutina.

On je takođe upozorio na ogroman rizik samog transporta opasnog otpada, te ukazao na paradoks da je u Hrvatskoj ista institucija ujedno i regulator i tijelo zaduženo za zbrinjavanje nuklearnog otpada.

Lebegner: Nastavak radova tek kada se odobri studija

Sa druge strane, direktor Fonda za razgradnju nuklearne elektrane "Krško" Josip Lebegner, navodi da se svi procesi vode maksimalno detaljno.

"Studija uticaja ima više od 1.000 stranica i u njoj je sve detaljno navedeno. Biće organizovano javno izlaganje ove studije, kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni i Hercegovini. Na Čerkezovcu su bile 32 građevine, a do sada smo uklonili osam. Nastavak bilo kakvih radova slijedi tek kada studija uticaja na životnu sredinu bude zvanično odobrena", izjavio je Lebegner.

On je dodao da bi do 2034. godine sav radioaktivni otpad iz Hrvatske morao biti vraćen u ovu zemlju. Lebegner vjeruje da će Čerkezovac biti odabran kao konačna lokacija, ali ističe da, ukoliko se to ne desi, Hrvatska ima vremena da nađe drugu lokaciju kako bi na vrijeme zbrinula svoj otpad.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: