Izraelski i američki specijalci upali u još jednu zemlju?

Irak je godinama bio bojno polje na kojem su se sudarali interesi Teherana i Vašingtona. U roku od nekoliko sati nakon početka američko-izraelskog napada na Iran 28. februara ponovo su izbili sukobi i u Iraku. U Iraku se vodi paralelni rat ili "rat u sjenci", kako to naziva "Fajnenšal tajms".

Svijet

Haos u Belgiji: Premijer prijeti ostavkom

Iran i šiitske grupe koje Iran podržava gađaju američke baze u Iraku, dok SAD bombarduje proiranske grupe u toj zemlji.

U utorak su šiitske milicije u Iraku napale američki diplomatski objekat u Bagdadu, nakon raketnih napada na izraelske i američke baze u Jordanu, izvještava britanski "Gardijan", upozoravajući da se Irak pojavljuje kao novo ključno poprište sukoba, dok se borbe rasplamsavaju.

"Irak je na udaru obje zaraćene strane", izjavio je irački ministar spoljnih poslova Fuad Husein na konferenciji za novinare u ponedjeljak.

Jedna proiranska grupa objavila je da su u utorak u vazdušnom napadu ubijena četiri njena borca u bazi na sjeveru Iraka, u najnovijem u nizu takvih napada koje su najvjerovatnije izveli SAD ili Izrael. Proiranske milicije istovremeno gotovo svakodnevno napadaju američku bazu u Erbilu, glavnom gradu iračke autonomne regije Kurdistan, i pucaju na položaje potencijalnih američkih saveznika među lokalnim kurdskim frakcijama.

Republika Srpska

Dodik: Sjećanje na egzodus sarajevskih Srba - zavjet narednim generacijama

Od početka rata 28. februara pojavljuju se nepotvrđene informacije da američki i izraelski specijalci upadaju u Irak i djeluju protiv proiranskih šiitskih milicija. Bagdad je protestovao Izraelu zbog slanja njihovih specijalaca, a u sukobu između izraelskih specijalaca i iračkih zvaničnih snaga bilo je poginulih Iračana.

Izraelci su takođe izveli više vazdušnih napada na položaje šiitskih grupa na zapadu i jugu Iraka.

Izgorjeli tankeri

Sa druge strane, Irak optužuje Iran da je ispalio rakete koje su zapalile dva tankera kod iračke obale. Poginula je najmanje jedna osoba. Zbog eskalacije sukoba iračke vlasti su u četvrtak objavile da obustavljaju rad naftnih terminala.

Banja Luka

Pripremite lepeze (i jakne) - stiže "Menopaiza" na Aprilili fest

Dva napadnuta broda Irak je koristio za prevoz svoje nafte, saopštila je iračka agencija za izvoz nafte. Međutim, "Njujork Tajms" piše da je tanker Saejfi Višni, koji plovi pod zastavom Maršalovih Ostrva, zapravo u vlasništvu američke kompanije. Iran je preuzeo odgovornost za napad na tanker pod zastavom Maršalovih Ostrva. Drugi brod nisu pomenuli - riječ je o tankeru Zefiros pod zastavom Malte, i nije jasno da li je bio posebno ciljan ili je stradao u napadu na prvi tanker.

Iračani nisu imali žrtava samo u sukobu s izraelskim specijalcima. Brzo nakon početka rata, piše "FT", pastir iz pustinje na jugu Iraka javio je da je uočio neoznačena vojna vozila i strane vojnike koji se spuštaju iz helikoptera. Irački vojnici krenuli su u patrolu blizu saudijske granice i ubrzo su se našli pod vatrom: jedan vojnik je poginuo, a dvojica su ranjena. Nije objavljeno ko su napadači, ali "FT" piše da su to vjerovatno bili američki specijalci.

Savjeti

Biljke i voćke koje najbolje uspijevaju kada se posade u martu

Prema jednom izvoru, grupe iz Iraka izvele su napad u Saudijskoj Arabiji, nakon čega su "strane snage prešle u Irak kako bi neutralisale prijetnju".

Američki vojni zvaničnik rekao je za "FT" da su sprovodili operacije u Iraku kao dio akcije u Iranu, ali isključivo radi odbrane američkih trupa koje su napale grupe povezane s Iranom. Američki izvor negira da je došlo do sukoba s regularnim iračkim snagama, prenosi "Jutarnji list".

Krhka ravnoteža

Širenje sukoba na Irak preti urušavanjem ionako krhke ravnoteže u toj zemlji koja se nikada nije oporavila od američke invazije 2003. godine, sprovedene radi rušenja režima Sadama Huseina. Iračka ekonomija zavisi od izvoza nafte, koji je naglo pao zbog iranske blokade Hormuškog moreuza. Česti su nestanci struje u trenutku kada se političari bore za formiranje nove vlade.

Svijet

Naslijedila bogatstvo pa tražila socijalnu pomoć od države

Šiitske milicije koje podržava Teheran preuzele su odgovornost za desetak raketnih i bespilotnih napada usmjerenih na američke vojne i diplomatske objekte. Napadnuta je američka ambasada u Bagdadu, a 1. marta i američka vazdušna baza u Erbilu.

Desetog marta nekoliko dronova pogodilo je američki diplomatski i logistički objekat unutar kompleksa aerodroma u Bagdadu. Sljedećeg dana Amerikanci su pokrenuli protivudar na položaje proiranskih šiitskih grupa. Naoružane grupe napale su i naftnu infrastrukturu, aerodrom i hotele u kojima su smješteni američki državljani u Erbilu.

Šiitske milicije iz Iraka preuzele su odgovornost i za napade na Jordan i Kuvajt. Napadnuta je i italijanska vojna baza u iračkom Kurdistanu. Samo u napadima u Kurdistanu upotrijebljene su stotine dronova.

Iran je napao baze iranskih kurdskih grupa koje su u neprijateljstvu s Teheranom, a prošle nedjelje pojavile su se informacije da ih SAD i Izrael pripremaju za upad u zapadni Iran. U petak je jedna šiitska milicija izvijestila o sukobu s američkim helikopterima Apač iznad Mosula, ali Vašington to nije potvrdio.

Svijet

''Budimpešta i Bratislava grade naftovod do sljedeće godine''

"Nisu tražili našu dozvolu", izjavio je jedan irački zvaničnik za "FT".

Likvidacije šiitskih lidera

Bivša zvaničnica američkog Stejz Departmenta za Irak i Iran, a sada analitičarka Atlantskog saveta Viktorija Tejlor zaključuje da su američke snage pokušavale da unište sisteme vazdušnog nadzora ili komunikacija ključnih za milicije, nastojeći da ih onesposobe već na samom početku sukoba.

Zdravlje

Lijekovi za mršavljenje povezani sa većim rizikom od naglog gubitka vida

Iračke šiitske milicije uglavnom su formirane nakon američke invazije na Irak 2003. godine, navodi "FT". Riječ je o desetinama grupa koje zajedno imaju više od 100.000 boraca. Neke su integrisane u iračke državne bezbjednosne snage. Pojedine šiitske milicije učestvovale su od 2014. u koaliciji predvođenoj SAD i borile se protiv ISIL-a, ali sporadični sukobi između šiitskih grupa i američkih snaga nikada nisu potpuno prestali.

U izolovanim, ciljanim napadima SAD je posljednjih godina likvidirao nekoliko ključnih lidera iračkih šiitskih milicija. Šiitske grupe u Iraku nisu reagovale prošlog ljeta na napad Izraela i SAD na Iran - ostale su po strani po nalogu Teherana, piše "FT".

Ipak, nakon što su Amerikanci ubili iranskog ajatolaha Hamneija, manje grupe koje više zavise od Irana uključile su se u sukob. Druge šiitske milicije, koje su integrisane u iračku vojsku, imaju jači motiv da izbjegnu eskalaciju.