NATO usvojio deklaraciju nakon samita u Ankari: Rusija izdvojena kao najveća prijetnja

U prvoj se države članice obavezuju da će ispunjavati obaveze, s posebnim akcentom na kolektivnu odbranu.

"Mi, šefovi država i vlada NATO-a, okupili smo se u Ankari kako bismo potvrdili našu nepokolebljivu posvećenost kolektivnoj odbrani u skladu s članom 5. Vašingtonskog ugovora i transatlantskoj vezi. Napad na jednog smatra se napadom na sve. Naše jedinstvo, solidarnost i kolektivna snaga ostaju temelj mira, sigurnosti i prosperiteta za milijardu građana naše alijanse slobodnih i demokratskih država. Ostajemo posvećeni našem pristupu odvraćanju i odbrani iz svih 360 stepeni", navodi se.

Naredna tačka se odnosi na Rusiju, odnosno na to da je ova zemlja najveća prijetnja Alijansi.

"Kako bismo odgovorili na dugoročnu prijetnju koju Rusija predstavlja evroatlantskoj sigurnosti i stabilnosti, kao i na trajnu prijetnju terorizma, saveznici provode odbrambenu obavezu dogovorenu u Hagu. Tokom 2025. godine evropski saveznici i Kanada povećali su ulaganja u ključne odbrambene potrebe za više od 139 milijardi dolara. Naša ulaganja omogućavaju razvoj sposobnosti koje su nam potrebne, uz istovremeno jačanje naše industrijske baze i otpornosti. Danas u Ankari objavljujemo više od 50 milijardi dolara novih nabavki te se obavezujemo na proširenje zajedničkih proizvodnih kapaciteta i saradnju s industrijom radi ubrzanja inovacija. Nastavićemo rad na uklanjanju trgovinskih prepreka u oblasti odbrane među saveznicima i koristiti partnerstva NATO-a kako bismo maksimalno ojačali odbrambenu industriju i saradnju", stoji u drugoj tački deklaracije.

Dalje se navodi da će evropske zemlje i Kanada raditi više na ulaganju u odbranu i doprinositi više kolektivnoj bezbjednosti.

"Evropski saveznici i Kanada, radeći zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, preuzimaju veću odgovornost za odbranu Saveza. NATO-ovo odvraćanje i odbrana zasnivaju se na odgovarajućoj kombinaciji nuklearnih, konvencionalnih i protivraketnih sposobnosti, uz podršku svemirskih i sajber kapaciteta. Posvećeni smo očuvanju naše borbene prednosti. Ulažemo u sposobnost raspoređivanja, podrške i održavanja naših oružanih snaga te ostvarivanja ciljeva u svim domenima, uključujući precizne udare velikog dometa, integriranu protivvazdušnu i protivraketnu odbranu, besposadne sisteme, najsavremenije tehnologije i obavještajne kapacitete. Razvijamo interoperabilni transatlantski vojni računalni oblak i uvodimo moćne modele umjetne inteligencije", ističe se.

Četvrta tačka se odnosi na Ukrajinu, ali bez spominjanja mogućeg članstva ove zemlje u NATO-u.

"Ukrajina doprinosi transatlantskoj bezbjednosti, a saveznici ostaju jedinstveni u svojoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u odbrani njene slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Evropski saveznici i Kanada sada finansiraju veliku većinu bezbjednosne pomoći Ukrajini putem bilateralnih i multilateralnih mehanizama. Saveznici naglašavaju da ta podrška mora biti pravedna, predvidiva i dugoročno održiva. Za 2026. godinu saveznici obećavaju 70 milijardi eura vojne opreme, pomoći i obuke za Ukrajinu te potvrđuju svoje suverene obaveze da će tokom 2027. godine održati najmanje jednak nivo podrške. U tom smislu pozdravljamo odluku Evropske unije da Ukrajini osigura višegodišnje finansiranje kroz Zajam za podršku Ukrajini", piše u ovoj tački.

Pretposljednja tačka deklaracije se odnosi na Iran, odnosno tenzije na Bliskom istoku.

"Savez nastavlja odgovarati i prilagođavati se strateškom nadmetanju, sveprisutnoj nestabilnosti, hibridnim prijetnjama i ponavljajućim krizama koje obilježavaju naše šire sigurnosno okruženje. Saveznici ponavljaju da Iran nikada ne smije posjedovati nuklearno oružje i pozivaju Iran da u potpunosti poštuje slobodu plovidbe kroz Hormuški moreuz", piše u petoj tački.

Na kraju su se učesnici zahvalili Turskoj koja je bila domaćin samita.

"Izražavamo zahvalnost na velikodušnom gostoprimstvu koje nam je pružila Turska. Radujemo se našem narednom sastanku", piše u šestoj tački deklaracije nakon samita NATO-a.

(Kliks)