Poznati lanac prodavnica zatvara 100 radnji: Veći broj radnika ostaje bez posla

Stotine zaposlenih u nesolventnoj kompaniji suočava se sa trenutnim otkazima.

Srbija

Incident na aerodromu: Pokušao da otme pištolj policajcu, uzvikivao ''Alahu ekber''

Samo 50 prodavnica će i dalje nositi logo Depoa, prema pisanju Lebensmittel Zeitung-a. Trenutno još uvijek postoji 155 prodavnica. Ovo je apsolutno poražavajuća vijest za zaposlene, koju je navodno objavio generalni direktor Kristijan Gris. Takođe se kaže da je unuk osnivača obavijestio zaposlene putem interne poruke da će brojni radnici biti otpušteni počev od 1. avgusta.

Evo koliko je zaposlenih pogođeno

Navodno se ovo odnosi na 220 zaposlenih u filijalama, kao i na 110 dodatnih zaposlenih iz sjedišta i terenske službe. Šef kompanije GDC Deutschland GmbH u Grososthajmu blizu Ašafenburga (Bavarska) koja upravlja filijalama Depoa, nije bio dostupan časopisu Bild telefonom ili imejlom. Povjerenik Tomas Ritmajster odbio je da komentariše kada ga je kontaktirao Bild.

U međuvremenu, za zaposlene u lancu prodavnica kućnih dekoracija počinju zabrinjavajuća vremena. Prema izvještaju LZ, otpušteni zaposleni će primiti svoje julske plate samo kroz isplate u slučaju stečaja. Depo trenutno prolazi kroz preliminarni postupak stečaja pod samoupravom; redovan postupak je zakazan za 1. avgust.

Svijet

Jezivi detalji porodične tragedije: Nakon otkaza ubio suprugu i djecu, pa presudio sebi

Drugi bankrot za kratko vrijeme

Potpuni kolaps desio se u nekoliko navrata. U maju je objavljeno da je Depo ponovo bankrotirao i da je po drugi put podnio zahtjev za stečaj Okružnom sudu u Ašafenburgu. Krajem juna je otkriveno da će 66 filijala lanca prodavnica kućnog dekora morati da se zatvori. Prvi postupak stečaja počeo je 2024. godine i završio se zatvaranjem 250 prodavnica i otpuštanjem 2.000 zaposlenih širom Njemačke.

Kako je došlo do bankrota

Razlog za ponovne finansijske probleme? Kako izvještava LZ, više nema dovoljno novca za isplatu plata za svih 1.200 zaposlenih. Pozadina krize: povećane uvozne carine i konkurencija azijskih onlajn tržišta sa znatno jeftinijim ponudama. Pored toga, kupci se uzdržavaju od kupovine u fizičkim prodavnicama.

(Telegraf.rs)