Borba protiv zlostavljanja djece ili špijunaža? Vraća se nadzor poruka

Cilj je, kako navode, otkrivanje materijala seksualnog zlostavljanja djece i pokušaja vrbovanja maloljetnika putem interneta.

Važno je naglasiti da ovom odlukom nije uveden obavezni nadzor privatnih poruka niti države članice dobijaju direktan pristup komunikaciji građana. Riječ je o privremenom rješenju koje bi, ukoliko bude potvrđeno u završnoj proceduri, vrijedio do trećeg aprila dvije hiljade dvadeset osme godine, dok se nastavljaju pregovori o trajnom evropskom zakonu.

Privremena mjera prvi put je uvedena dvije hiljade dvadeset prve godine, ali je istekla u aprilu ove godine. Evropska komisija predložila je njeno produženje, a nakon višemjesečnih rasprava Evropski parlament nije uspio prikupiti dovoljnu većinu da odbaci prijedlog Savjeta Evropske unije.

Za odbacivanje prijedloga glasalo je dve stotine sedamdeset šest zastupnika, protiv je bilo dvije stotine osamdeset šest, dok je trideset bilo suzdržano. Budući da nije bilo potrebne apsolutne većine, prihvaćen je tekst Savjeta uz dva amandmana Evropskog parlamenta.

Hronika

Prodao auto pa prijavio da je ukraden: Policija pretresala i kupca

Jedna od najvažnijih izmjena odnosi se na zaštitu potpune šifrovanje sa kraja na kraj. Parlament je usvojio amandman prema kojem se privremena mjera ne bi primjenjivala na komunikacije koje su zaštićene ovom vrstom šifrovanje, odnosno na poruke kojima mogu pristupiti isključivo pošiljalac i primalac.

Kontrola ćaskanja već godinama izaziva velike podjele u Evropskoj uniji. Zagovornici smatraju da platforme moraju imati mogućnost otkrivanja i prijavljivanja sadržaja koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece te pokušaja seksualnog iskorišćavanja maloljetnika na internetu.

Sa druge strane, organizacije za zaštitu digitalnih prava i brojni stručnjaci upozoravaju da bi ovakve mjere mogle otvoriti vrata masovnom nadzoru privatne komunikacije miliona građana koji nisu osumnjičeni ni za kakvo krivično djelo. Posebno upozoravaju na mogućnost lažnih prijava i kasnijeg širenja sistema nadzora na druga područja.

Za povratak privremene mjere glasali su hrvatski zastupnici iz Hrvatske demokratske zajednice, koji su poručili da je cilj izbjeći pravnu prazninu u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece te naglasili da se ne radi o uvođenju obaveznog nadzora privatnih poruka.

Svijet

Srbin umalo ispao iz aviona tokom leta: Pukao prozor, putnici ga vukli nazad

Protiv su glasali evropski zastupnici Gordan Bosanac i Stiven Nikola Bartulica. Bosanac je upozorio da sigurnosne službe trebaju nadzirati isključivo osobe za koje postoji osnovana sumnja, a ne cijelu populaciju, dok je Bartulica istakao da zaštita djece ne smije biti opravdanje za narušavanje temeljnih prava na privatnost.

Iako je Evropski parlament dao podršku privremenom rješenju, postupak još nije završen. Savjet Evropske unije sada ima rok od tri mjeseca da se izjasni o usvojenim amandmanima. Ukoliko ih ne prihvati, slijedi postupak mirenja između evropskih institucija.

Rasprava o trajnom zakonu tako se nastavlja, a jedno pitanje ostaje u središtu cijelog procesa – kako istovremeno zaštititi djecu na internetu i očuvati pravo građana na privatnost njihovih digitalnih komunikacija, prenosi GP Maljevac.