Naučnici izračunali koje godine će nestati čovječanstvo

Naime, matematička jednačina poznata kao Argument sudnjeg dana sugeriše da postojanje ljudske vrste ima svoju fiksnu krajnju tačku.

Svijet

Francuska je u crvenom: Proglašen najviši stepen uzbune

Ovu teoriju prvobitno je predložio australijski astrofizičar Brendon Karter, a poznata je i kao Karterova katastrofa. Njena suština zasniva se na tvrdnji da postoji konačan broj ljudi koji će ikada živjeti na Zemlji. Kada se taj broj dostigne, čovječanstvo kakvo poznajemo doći će do svog kraja.

Šta kaže Kopernikanski princip?

Teorija se oslanja na stariju hipotezu iz 16. vijeka poznatu kao Kopernikanski princip. Prema tom principu, naša pozicija u svemiru nije posebna niti privilegovana, već predstavlja prosječno mjesto među bezbrojnim mogućnostima.

Iako činjenica da još nije otkriven život van Zemlje može da sugeriše da zauzimamo jedinstveno mjesto u kosmosu, Kopernikanski princip polazi od pretpostavke da je naš položaj sasvim običan i reprezentativan za širi univerzum.

Karterova katastrofa upravo na tome temelji svoju logiku – da je i naše mjesto u vremenu prosječno, a ne izuzetno.

Region

Nekada bili milioneri: Nevjerovatna priča o mjestu koje je živjelo od ljubičastog zlata

Kako funkcioniše Argument sudnjeg dana?

Ova logika koristi se već decenijama za različita predviđanja. Fizičar Džej Ričard Got 3. primjenjivao ju je, između ostalog, kako bi procijenio koliko će dugo određene predstave ostati na Brodveju.

Kada se ista matematika primijeni na čovječanstvo, polazi se od pretpostavke da je ukupan broj ljudi koji će ikada živjeti već određen. Život svakog pojedinca tada predstavlja nasumičnu poziciju unutar tog ukupnog broja.

Na osnovu toga proizlazi da postoji 95 odsto vjerovatnoće da je bilo koja danas živa osoba rođena unutar posljednjih 95 odsto svih ljudi koji će ikada postojati.

Procjenjuje se da je do danas rođeno oko 60 milijardi ljudi. Matematički model sugeriše da postoji 95 odsto vjerovatnoće da će ukupan broj ljudi koji će ikada živjeti na Zemlji dostići približno 1,2 biliona ljudi.

Svijet

Ebola odnijela 267 života, broj oboljelih premašio hiljadu

Godina 11.146. kao mogući kraj

Uz pretpostavku da će se svjetska populacija stabilizovati na oko 10 milijardi stanovnika i da će prosječan životni vijek ostati oko 80 godina, teorija smješta kraj čovječanstva u 11.146. godinu nove ere.

To znači da bi, prema ovom modelu, ljudska vrsta mogla nestati za oko 9.120 godina.

Ipak, autori naglašavaju da je riječ o statističkom modelu zasnovanom na pretpostavkama, a ne o stvarnom predviđanju budućnosti.

Postoje i druga moguća objašnjenja

Naravno, postoje i brojni protivargumenti. Jedan od njih jeste mogućnost da se trenutno nalazimo među prvih pet odsto svih ljudi koji će ikada živjeti, što bi značajno promijenilo rezultat proračuna.

Auto-moto

Sa tržišta se povlači više modela automobila: Šta je "kvrcnulo"

Pored toga, čovječanstvo bi se moglo suočiti sa mnogo neposrednijim izazovima, poput klimatskih promjena, globalnih katastrofa ili drugih faktora koji bi mogli uticati na budućnost planete.

Gledajući još dalje u budućnost, naučnici podsjećaju da će se Sunce jednog dana proširiti i učiniti Zemlju nenastanjivom.

Na ovaj ili onaj način, nestanak čovječanstva jednog dana djeluje neizbježno, ali pitanje kada će se to dogoditi i dalje ostaje bez konačnog odgovora, prenosi Euronews.rs.