Pronašli blago u sopstvenom dvorištu tokom čišćenja

Ono što je počelo kao obična akcija sređivanja dvorišta jedne kuće u Nju Orleansu pretvorilo se u međunarodnu istragu koja je uključila naučnike, FBI i italijanske vlasti.

Svijet

Apokaliptični prizori u Kini: Oluja guta jug zemlje, ima mrtvih

Vlasnici kuće sasvim slučajno pronašli su mermernu nadgrobnu ploču, a ispostavilo se da pripada rimskom vojnom mornaru koji je živio prije gotovo dvije hiljade godina.

Nadgrobni spomenik je ove godine konačno vraćen Italiji, ali misterija kako je dospio u Sjedinjene Američke Države rješavana je mjesecima.

Neočekivano otkriće u dvorištu

Dok su uklanjali rastinje oko svoje kuće u Nju Orleansu, Danijela Santoro i njen suprug Aron Lorenc naišli su na veliku mermernu ploču sa natpisom na latinskom jeziku.

Santoro, antropolog sa Univerziteta Tulen, u početku je pretpostavila da je riječ o spomeniku sa nekog od istorijskih grobalja u gradu, pa je kontaktirala profesora antropologije D. Rajana Greja sa Univerziteta u Nju Orleansu.

Republika Srpska

Cvijanović: Dolaze mnogo ljepši i stabilniji dani za Srpsku

Kako u blizini nije bilo groblja iz koga bi ploča mogla da potiče, stručnjaci su zatražili pomoć kolega sa Univerziteta u Inzbruku i Univerziteta Tulen kako bi dešifrovali latinski tekst.

Natpis otkrio identitet rimskog mornara

Analiza je pokazala da se radi o nadgrobnom spomeniku rimskog vojnog mornara Seksta Kongenija Vera, pripadnika pretorijanske flote u Mizenu, koji je služio na ratnom brodu Asklepije.

Natpis navodi da je Verus živio 42 godine, od kojih je čak 22 proveo u vojnoj službi. Spomenik su mu podigli njegovi nasljednici Atilije Kar i Vetije Longin.

Pravo iznenađenje uslijedilo je kada su istraživači ustanovili da ovaj spomenik nije nepoznat arheolozima.

Spomenik nestao iz italijanskog muzeja

U stručnim evidencijama već je postojao zapis o identičnoj nadgrobnoj ploči koja je nekada bila dio zbirke gradskog muzeja u Čivitavekiji, lučkom gradu sjeverozapadno od Rima.

Hronika

Sarajlija pokušao da izbode muškarca i ženu, završio iza rešetaka

Međutim, spomenik je decenijama bio na listi nestalih eksponata.

Poslije potvrde identiteta ploče u slučaj se uključio FBI, odnosno njegov tim specijalizovan za krađu umjetničkih djela. Spomenik je preuzet kako bi započeo postupak vraćanja kulturnog dobra Italiji.

Taj proces završen je 29. aprila 2026. godine u Rimu, kada je nadgrobna ploča zvanično predata italijanskim vlastima zajedno sa još 336 umjetničkih i istorijskih predmeta vraćenih iz Sjedinjenih Američkih Država.

Kako je rimski spomenik završio u Luizijani

Iako je vraćen u Italiju, ostalo je pitanje kako je nadgrobna ploča uopšte dospjela u dvorište jedne kuće u Luizijani.

Profesor Grej istražio je istoriju vlasnika kuće još od početka 20. vijeka, ali nije pronašao nikakav trag koji bi objasnio put spomenika od Italije do Amerike.

Provjeravao je čak i komšiju, veterana američke mornarice iz Drugog svjetskog rata, ali se ispostavilo da nikada nije služio u Italiji.

Trag vodio do bombardovanja Italije

U međuvremenu je profesorka klasičnih studija Suzan Luznija otputovala u Italiju i proučila arhivsku dokumentaciju muzeja u Čivitavekiji.

Republika Srpska

Cvijanović i Minić sa penzionerima u Tesliću

Otkrila je da je grad tokom 1943. i 1944. godine bio meta savezničkog bombardovanja, pri čemu je muzej potpuno uništen, a veliki broj eksponata nestao u ratnom haosu.

Istovremeno je potvrđeno da su američke vojne jedinice poslije oslobođenja Rima prolazile kroz Čivitavekiju i određeno vrijeme boravile u tom području, što je otvorilo mogućnost da je spomenik tada završio u američkim rukama.

Porodična uspomena za koju niko nije znao šta predstavlja

Ključni trag nije pronađen u arhivama, već zahvaljujući lokalnim medijima.

Nakon što je priča objavljena, javila se Erin Skot O'Brajen, jedna od bivših vlasnica kuće, koja je prepoznala spomenik.

Ispričala je da ga je prije više od dvadeset godina postavila u dvorište kao ukras prilikom sadnje drveta, vjerujući da je riječ o dekorativnom kamenom predmetu.

Hronika

Dobojlija prijetio da će polomiti nevjenčanu suprugu i svastiku

Tek kasnije je saznala da je u pitanju rimski spomenik star gotovo dvije hiljade godina.

Ploču je naslijedila od svog djeda Čarlsa Padoka Mlađeg, američkog vojnika koji je tokom Drugog svjetskog rata služio u Italiji, gdje je upoznao i svoju buduću suprugu. Po povratku u Nju Orleans 1946. godine donio je kamen sa sobom i godinama ga čuvao u porodičnoj kući.

Ipak, ni danas nije poznato kako je Padok došao do spomenika. Nema dokaza da li ga je pronašao, kupio ili na neki drugi način stekao tokom ratnog ili poratnog perioda.

Tako je priča o rimskom mornaru Sekstu Kongeniju Veru dobila neočekivan nastavak. Njegov nadgrobni spomenik, izgubljen poslije razaranja italijanskog muzeja u Drugom svjetskom ratu, proveo je decenije u jednom dvorištu u Luizijani, da bi se tek 2026. godine vratio na mjesto odakle je nekada nestao.

(Nova)