Koje bolesti se češće javljaju tokom velikih vrućina?

Utvrđeno je da tokom velikih vrućina raste broj slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem, problema sa bubrezima i kožom, proširenim venama, pa čak i problema sa mentalnim zdravljem povezanih sa upotrebom marihuane.

Društvo

U svim srednjim školama ispunjeni uslovi za početak nastave

Istraživači Medicinskog fakulteta Univerziteta Nortvestern analizirali su podatke o 916.404 posjete bolničkim hitnim službama i urgentnim centrima u Čikagu od 2011. do 2023. godine, kako bi utvrdili postoje li određeni obrasci u pojavi bolesti i povreda kada temperatura dostigne 33,7 stepeni Celzijusa ili više.

Utvrdili su da tokom velikih vrućina više od deset širih kategorija povreda i bolesti postaje učestalije, uključujući i neke koje većina ljudi ne povezuje sa visokim temperaturama, navodi se u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Science Advances.

Iako je studija obuhvatila samo Čikago, nezavisni stručnjaci navode da ona ukazuje na potcijenjene zdravstvene probleme i rastuće troškove koji pogađaju veliki dio svijeta koji se zagrijava.

„Zvuk grada je zvuk ambulantnih kola“, rekao je jedan od vodećih autora studije, doktor Abel Ko, profesor interne medicine na Univerzitetu Nortvestern. „Kada su dani vreli, jednostavno znate da će biti više posla u hitnoj službi.“

Ekonomija

Zemljište vam je upisano, ali kuća na njemu nije: Šta vlasnik mora da uradi?

„Kada je vruće, mnogo je veća vjerovatnoća da će ljudi zadobiti spoljašnje povrede, kao i da će doći do komplikacija određenih stanja, posebno onih povezanih sa poremećajima rada bubrega ili, na primjer, pojačanim dejstvom droga, poput kanabinoida“, navodi dr Ko, nekadašnji ljekar hitne pomoći.

Učestalost nekih problema bila je dvostruko ili trostruko veća, dok je broj slučajnih ranjavanja vatrenim oružjem porastao više od 30 puta u poređenju sa danima kada je temperatura bila niža od 33 stepena, navodi se u studiji. Podaci su pokazali još veći rast broja neodređenih povreda nastalih usljed napada.

Istraživači su utvrdili povezanost između visokih temperatura i pojedinačnih zdravstvenih problema, ali to nije isto što i dokazivanje uzročno-posljedične veze, naglasio je dr Ko.

„Znamo da toplotni talasi postaju sve češći, intenzivniji i da traju duže“, navodi koautor studije Danijel Horton, klimatolog sa Univerziteta Nortvestern. „Ovakva studija pokazuje da ti toplotni talasi imaju stvarne posledice po ljude, ne samo kada je reč o vjerovatnoći smrtnog ishoda, već i obolevanja.“

Društvo

Upozorenje za vozače: Magla smanjuje vidljivost, gužve na četiri prelaza

Doktor Koci je naveo da studija šalje važnu poruku javnosti:

„Nemojte čekati da se pojave simptomi toplotnog udara da biste vrućinu shvatili ozbiljno. Ako imate hronično oboljenje – bolest bubrega, multiplu sklerozu ili probleme sa venama – dane ekstremnih vrućina posmatrajte kao razlog za dodatni oprez, a ne samo kao problem koji se odnosi na aktivnosti na otvorenom.“

Mnoge bolesti čija je učestalost rasla tokom vrućina bile su povezane sa bubrezima i urinarnim sistemom. Problemi sa kožom dobro su poznati ljekarima, ali se o njima ne govori često u literaturi koja nije namijenjena medicinskim stručnjacima.

Kada je riječ o problemima sa mentalnim zdravljem povezanim sa marihuanom, dr Ko ističe da ljekari odavno znaju da, kada je organizam „pod fiziološkim stresom, neki lijekovi i supstance mogu imati jače dejstvo“.

Zato, kako je naveo, kada je vruće „ljudi možda moraju da budu malo oprezniji ako namjeravaju da koriste određene supstance“.

Društvo

Može li se preko granice prenijeti domaći sir ako je vakumiran?

Ipak, kardiovaskularni problemi, koji se u drugim studijama često povezuju sa vrućinom, u ovom istraživanju nisu pokazali nagli rast tokom izuzetno toplih dana. To je vjerovatno zato što ljudi koji imaju kardiovaskularne tegobe često istovremeno imaju i druge probleme, poput poremećaja rada bubrega ili problema sa ravnotežom tečnosti u organizmu, koji određuju na koji način će njihova dijagnoza biti evidentirana, napominje dr Ko.

Dehidracija ili „promjene u ravnoteži tečnosti u organizmu mogu zatim da doprinesu kardiovaskularnim oboljenjima, jer srce mora snažnije da radi kako bi gušću krv pumpalo ka koži i tako omogućilo hlađenje tijela znojenjem“, podsjeća doktorka Hauard, piše RTS.