Šetnja pomaže u snižavanju krvnog pritiska: Evo kada je najbolje vrijeme za tu aktivnost

Iako neka istraživanja ukazuju na to da šetnje u kasnim popodnevnim ili večernjim satima mogu donijeti nešto veće koristi, stručnjaci naglašavaju da je redovnost važnija od doba dana. Povišen krvni pritisak je jedan od glavnih uzroka srčanih i moždanih udara, ali redovna fizička aktivnost poput hodanja može značajno pomoći u njegovoj kontroli.

Svijet

Rasmusen: Pokušavamo da ubijedimo Trampa da odustane od preuzimanja Grenlanda

Postoji li najbolje vrijeme za šetnju?

Krvni pritisak prirodno raste u jutarnjim satima, a uveče se postepeno snižava, objašnjava kardiološkinja dr Tifani S. Di Pjetro. Samo jedna šetnja može sniziti krvni pritisak na nekoliko sati nakon aktivnosti. Upravo zato doba dana u kojem šetate može uticati na to kada će se taj efekat pojaviti.

Neka istraživanja pokazuju da bi šetnja u kasnim popodnevnim ili večernjim satima mogla imati nešto izraženiji efekat. Studija iz 2019. godine pokazala je da je aerobna aktivnost uveče dovela do većeg smanjenja sistolnog pritiska nakon vježbanja u poređenju sa jutarnjim treningom.

Ipak, dr Di Pjetro ističe da rezultati istraživanja nisu jednoznačni i da razlike među pojedincima postoje, ali su najčešće male.

Svijet

Pratio bivšu suprugu preko 200 kilometara, kćerkama govorio da će im ubiti majku

Dr Džejson V. Co, kardiolog sa Univerziteta Stenford, upozorava da intenzivno vježbanje neposredno pred spavanje može narušiti kvalitet sna. "Ako primjetite da vam je nakon brze šetnje teže da zaspite, slobodno vježbajte u neko drugo doba dana", kaže. Stručnjaci se slažu da je najbolje vrijeme za šetnju ono koje možete redovno uklopiti u svoj raspored.

Uticaj kretanja na krvni pritisak

Osim doba dana, niz drugih faktora utiče na to koliko će šetnja sniziti krvni pritisak. Najvažnija je dosljednost. "Redovno hodanje tokom nedjelja i mjeseci snižava prosječnu vrijednost krvnog pritiska", ističe dr Di Pjetro. Koristi su obično izraženije kod osoba koje u početku imaju viši pritisak.

Ipak, pozitivne efekte mogu umanjiti nezdrave navike poput lošeg sna i hroničnog stresa, koji sami po sebi povisuju krvni pritisak. Veliku ulogu ima i ishrana, naročito prekomjeran unos soli, alkohola i masna i nutritivno siromašna hrana.

Region

Žena u mljevenom mesu našla neobične komade: ''Moram li punjene paprike baciti u smeće?''

Važan je i tempo hodanja. Najbolji efekti postižu se brzim hodanjem koje ubrzava rad srca. Dr Di Pjetro ima jednostavan savjet: tokom hodanja trebalo bi da možete da razgovarate, ali ne i da pjevate. Preporuka Američkog kardiološkog udruženja iznosi najmanje 150 minuta fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta nedjeljno, što uključuje i brzo hodanje.

Kako hodanje pomaže u snižavanju krvnog pritiska

Visok krvni pritisak nastaje kada sila kojom krv pritiska zidove arterija ostaje povišena duže vrijeme, čime se dodatno opterećuje srce. Aerobna fizička aktivnost podstiče krvne sudove da proizvode više azot-monoksida, supstance koja pomaže njihovo širenje i snižavanje pritiska, objašnjava dr Co. Hodanje pritom pomaže i u smanjenju nivoa kortizola, hormona stresa, čime krvni sudovi ostaju elastičniji i otporniji.