Sindrom "eksplodirajuće glave": Zašto neki ljudi čuju "pucanj" u glavi

Iako zvuči zastrašujuće, riječ je o bezopasnoj varki mozga koja se dešava u trenutku prelaza iz budnog stanja u spavanje. Ova pojava ne oštećuje mozak, već samo na trenutak prekida miran ulazak u svijet snova.

Taj fenomen podsjeća na mali "kratak spoj" u unutrašnjem kompjuteru organizma. Dok se dijelovi mozga zaduženi za sluh polako gase, može da dođe do naglog pražnjenja energije koje se doživljava kao zaglušujuća buka.

Iako takav šok izaziva lupanje srca i trenutno buđenje, u prostoriji se zapravo ne dešava ništa.

Najbolji lijek za ovo stanje nije medicinska terapija, već naučno saznanje da opasnost ne postoji i da glava, uprkos dramatičnom imenu sindroma, ostaje potpuno čitava.

Šta je sindrom eksplodirajuće glave

Sindrom eksplodirajuće glave je vrsta poremećaja spavanja poznata kao parasomnija. Parasomnije su neobična iskustva koja se javljaju tokom spavanja ili tokom prelaza između spavanja i budnosti. Kod sindroma eksplodirajuće glave, "čuje" se iznenadna buku koja kao da potiče duboko iz unutrašnjosti glave.

Savjeti

Zašto novu odjeću treba oprati prije nošenja?

To je senzorna percepcija koju generiše mozak, a ne spoljašnji zvuk.

Obično se javlja pri utonjavanju u san ili pri buđenju, najčešće kada je osoba pospana i upravo se sprema da zaspi. Ljudi obično opisuju iznenadni prasak ili glasan metalni zvuk, pucnje, eksploziju, udaranje talasa, zujanje struje, lupanje vrata ili vatromet.

"Sindrom eksplodirajuće glave može da bude intenzivno zastrašujući. Glasna buka može da bude praćena drugim senzacijama, uključujući kratak probod bola u glavi, iako je obično bezbolno, bljeskove svjetlosti, vantelesna iskustva ili osjećaj struje koja prolazi kroz tijelo", piše za doktorka psihologije i psihijatrije, magistar kognitivne neuropsihologije i redovni profesor istraživač na Fakultetu psiholoških nauka Univerziteta Zapadne Australije.

Epizoda traje samo djelić sekunde ili nekoliko sekundi, i obično potpuno nestaje čim se osoba probudi. Neki ljudi dožive samo jednu epizodu, dok drugi mogu da imaju povremene epizode ili kratke nalete prije nego što se stanje smiri.

Republika Srpska

Evo koja opština u Srpskoj nudi 36.000 KM za povratak u rodni kraj

Pošto je iskustvo tako iznenadno i neobično, mnogi se plaše da su imali moždani udar ili napad, ili da se dogodilo nešto katastrofalno. Drugi to tumače kao natprirodni ili zloslutni događaj. Uznemirenost nije uzrokovana bolom, već zbunjenošću i tjelesnim odgovorom na uzbunu. Mozak je djelimično budan, dezorijentisan i nakratko aktivira sistem "bori se ili beži".

Šta uzrokuje sindrom eksplodirajuće glave

Ne zna se tačan uzrok, ali istraživači su predložili nekoliko teorija.

"Pošto se epizode javljaju tokom prelaza u san i iz sna, one mogu da budu povezane sa istim procesima koji proizvode ono što je poznato kao hipnagoške halucinacije", živa čulna iskustva koja mogu da se dožive dok se tone u san.

"Dok tonemo u san, različiti dijelovi mozga se postepeno isključuju u koordiniranom nizu. Kod sindroma eksplodirajuće glave, taj proces može da bude povezan sa isključivanjem neuralnih sistema koji inhibiraju (koče) auditivnu senzornu obradu. Mozak to na kraju može da protumači kao glasan zvuk", objašnjava Flavi Voters.

Povezana teorija predlaže kratko smanjenje aktivnosti moždanog stabla, posebno retikularnog aktivirajućeg sistema, koji je uključen u regulaciju prelaza između budnosti i spavanja.

Sindrom eksplodirajuće glave obično ne uključuje bol i stoga se razlikuje od glavobolja i migrena. Izrazite karakteristike sindroma takođe čine epilepsiju malo vjerovatnim objašnjenjem za većinu ljudi.

Koliko je uobičajen sindrom eksplodirajuće glave

Sindrom eksplodirajuće glave je češći nego što se misli. Javlja se kod najmanje 10 odsto populacije, a oko 30 odsto ljudi će da ga iskusi bar jednom u životu.

"Može da se javi u bilo kom uzrastu, često nakon 50. godine. Može da bude nešto češći kod žena, ali se ne zna zašto", kaže Flavi Voters.

Hronika

Jeziva nesreća: Kamiondžija pokosio pješaka na pješačkom prelazu

Sindrom eksplodirajuće glave je vjerovatniji kod ljudi koji imaju druge poremećaje spavanja, kao što su nesanica ili paraliza sna. Takođe se povezuje sa:

• stanjem u kojem je osoba pod većim stresom ili emocionalno napetija nego inače
• anksioznošću
• poremećenim obrascima spavanja ili lošim snom povezanim sa dnevnim umorom.

Kako se liječi sindrom eksplodirajuće glave

Sindrom eksplodirajuće glave je bezopasan i nije znak ozbiljnog problema sa mozgom. Epizode su obično kratke i mogu da se javljaju sporadično ili u kratkim naletima prije nego što prođu same od sebe.

Kada se ljudi uvjere da stanje nije štetno i da nije znak oštećenja mozga ili ozbiljne bolesti, epizode mogu da postanu manje zastrašujuće i rijeđe.

"Lijekovi se razmatraju ako su epizode učestale i veoma uznemirujuće, ali nije bilo velikih kliničkih ispitivanja koja bi mogla da usmjere liječenje. Neki pacijenti su imali koristi od lijekova kao što je klomipramin, ali su dokazi ograničeni i potrebno je više istraživanja.

Ekonomija

Banke ukidaju važnu opciju, evo na šta se odnosi

Češće se liječenje sastoji od smirivanja i poboljšanja navika spavanja. Neki ljudi izvještavaju da rješavanje problema sa spavanjem, kao što je nesanica, smanjenje umora i praktikovanje "majndfulnes" (puna svesnost) tehnika i tehnika disanja može da pomogne", navodi Flavi Voters.

Generalno bezopasno

Francuski filozof Rene Dekart je 1619. godine opisao tri sna koja je smatrao znakom božanskog otkrovenja. U jednom je čuo glasan zvuk i vidio jarki bljesak svjetlosti kada se probudio. Neki istraživači sugerišu da je ono što je on zapravo doživio bio sindrom eksplodirajuće glave.

Uprkos svom dramatičnom imenu, sindrom eksplodirajuće glave je bezopasan. Za mnoge ljude najefikasnija intervencija je razumevanje onoga šta to jeste i saznanje da nije opasno.

BiH

Vulić: Neosnovane optužbe o dugu Kluba poslanika SNSD-a

Iako je generalno bezopasno, trebalo bi da se potraži savjet ljekara ako se epizode javljaju često, utiču na kvalitet života ili uzrokuju uznemirenost.

Preporučuje se konsultacija sa ljekarom ukoliko su epizode bolne ili povezane sa napadima, produženom zbunjenošću, gubitkom svijesti ili jakom glavoboljom, piše Blic.