Ko i zašto želi irački izborni scenario u BiH?!

Proces uvođenja tehnologija je višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa 2025-2028, a ove godine je plan nabavka uređaja za biometrijsku identifikaciju birača kao i optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasačkih listića te licenci.

Savjeti

Nikada ne bacajte pepeo od vatre: Evo za šta ga sve možete iskoristiti

Taj posao bi trebalo da košta 112,5 miliona KM koliko je obezbijeđeno i to intervencijom Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika u BiH, a plan je da nova oprema, oko 6.000 uređaja, budu na biralištima već na jesen iduće godine kada su na redu redovni opšti izbori.

CIK je, naime, polovinom mjeseca pokrenuo postupak javne nabavke "teške" oko 88 miliona. Tenderska dokumentacija je dostupna do 9. decembra, a ko je sve dostavio ponude trebalo bi da bude objelodanjeno 30. decembra.

Sagovornik "Glasa Srpske" upućen u tematiku i dokumentaciju koju je izdao CIK, upozorava da ono što se sada može vidjeti uveliko podsjeća na nabavku prije nekoliko godina u Iraku i gdje je sve završilo paljenjem skladišta tamošnje izborne komisije.

Gradovi i opštine

Djevojka iz BiH ostavila jasnu poruku policiji: Očitala im lekciju

"S tim u vezi, može se reći da je CIK raspisao nabavku za zapaljivo dobru opremu. Ti, tamošnji izbori su izazvali bunt, nemire i pomenuti požar, a sve zbog sumnje u manipulaciju tehnologijom. O svemu tome su izvještavali i svjetski mediji. Nameće se pitanje ko je isporučio opremu u Iraku 2018. i ko se, moguće je, pojavljuje u ovom tenderu u BiH sa istom kombinacijom uređaja i načinom sprovođenja izbora? Nije zanemarljivo i to da se "pokojni USAID" pominje kao učesnik nabavke i za Irak, a i kasnije za Kongo, gdje je ponovo bilo mnogo sumnjivih radnji. Iako se USAID oglasio objavom da nisu finansirali nabavku, već da su "samo" organizovali treninge i podijelili iskustvo iz upravljanja najboljim svjetskim praksama izbornih procesa, uloga je suštinska i nezaobilazna. Upravo se u strukturi ove organizacije može tražiti interesna grupa koja je lobirala za ovakav tenderski tekst u BiH, koji se ugleda na demokratije kao što su Irak i Kongo i to u srcu Evrope, 30 godina nakon ratnih sukoba", upozorio je izvor pomenutog lista.

Irački scenario

Tvrdi da je tehnologija, kopirana iz iračkih izbora, raspisana u tenderu u BiH i da je ona u strogoj suprotnosti sa standardima izbornih tehnologija koje se koriste u USA, a najviše u dijelu tekstu tendera gdje se zahtijeva da skener glasačkih listića skenira Kju Ar kodove.

"U pozitivnoj svjetskoj praksi se zaštita listića dogovara u tajnosti sa izbornim komisijama, štamparijama listića i dobavljačem tehnologije, a ne objavljuje se javno u tenderu. Kju Ar kod je identifikaciona, a ne zaštitna oznaka i jednoznačno je dodijeljen svakom glasačkom listiću", kazao je sagovornik, podsjećajući i na majske izbore na Filipinima.

Nauka i tehnologija

U pitanju je ples: Dešifrovani zagonetni signali iz svemira

"CIK je trebalo da se okrene dugogodišnjim demokratijama koje su povećale kvalitet izbornog procesa implementiranjem tehnologija, te da na bazi razmjene iskustava sa izbornim komisijama tih zemalja dođe do optimalnih rješenja sa utemeljenim i nekompromitovanim referencama i da njihovim međusobnim nadmetanjem u nepristrasnoj tenderskoj proceduri dobije ono što je najbolje za sve građane BiH", istakao je izvor "Glasa", pitajući i šta je sa ostatkom novca koji je obezbijeđen za ove namjere, odnosno 24,5 miliona.

"Glas Srpske" je u posjedu žalbe koju je na raspisani poziv CIK-a podnijela jedna kompanija, u svojstvu potencijalnog ponuđača, tvrdeći da tenderska dokumentacija obiluje nezakonitostima i otvara vrata za "lov u mutnom". Upozoreno je, između ostalog, na favorizovanje "američke tehnologije skeniranja otiska prsta", te na postavljene rokove za realizaciju ugovora.

O pristiglim žalbama juče je raspravljano i na sjednici CIK-a BiH. Riječ je o prigovorima iz privrednih subjekata u Banjaluci i Zenici, a nadležni su, kako je rečeno, djelimično uvažili primjedbe te će u tim dijelovima biti izmijenjena tenderska dokumentacija.

Gradovi i opštine

Vulić: Višegrad ima ogroman turistički potencijal

Tendersku dokumentaciju je preuzelo 70 zainteresovanih lica, dok je do sada primljeno 67 pitanja u vezi sa tenderskom dokumentacijom. Iz CIK-a je nakon sjednice saopšteno da su na dokumentaciju izjavljene tri žalbe. Jedna kompanije čije je sjedište izvan BiH se odnosi na tehnička pitanja dok se dvije žalbe tiču proceduralnih pitanja.

"Odlučujući po navedenim žalbama, CIK će povećati vrijednost nabavke iz razloga što je osim izbora za 2026. nabavkom predviđeno izvršenje dijela ugovora i za izbore 2028. godine", poručeno je iz CIK-a nakon što je i na sjednici rečeno da planiraju da o aktivnostima upoznaju i Parlamentarnu skupštinu BiH.

"Ova nabavka dio je višegodišnjeg projekta uvođenja specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces čiji je cilj obezbijediti siguran, transparentan i efikasan izborni proces, uz maksimalnu zaštitu prava učesnika u izbornom procesu i vjerodostojnosti izbora, što se sigurno može nazvati generacijskim projektom", poručeno je iz CIK-a BiH.

Šmitova uloga

Uvođenje novih tehnologija, prvenstveno skenera u domaći izborni sistem, je godinama predmet opsežnih rasprava na bazi argumenata "za" i "protiv", ali i dalje za taj potez nema potrebne političke podrške.

Kristijan Šmit je još prošle godine, korištenjem bonskih ovlašćenja, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH koje su omogućile sprovođenje pilot projekata i upotrebu moderne opreme.

Tako su nove tehnologije po prvi put, a kroz donacije, primijenjene lani u oktobru kroz četiri pilot-projekta na dan izbora na oko 450 biračkih mjesta, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere i video-nadzor.