Cvjećare u BiH na meti inspekcije zbog upotrebe zaštićene biljke

Preduzete mjere rezultirale su značajnim smanjenjem upotrebe vrste Ruscus hypoglossum L. (širokolisna veprina) u cvjetnim aranžmanima na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Scena

Kija Kockar na onkologiji

U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Federacije Bosne i Hercegovine i Pravilnikom o mjerama zaštite za strogo zaštićene vrste i podvrste, širokolisna veprina nalazi se na spisku zaštićenih biljnih vrsta. Njeno sakupljanje iz prirode, promet i korišćenje dozvoljeni su isključivo uz posebnu dozvolu Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Svako postupanje suprotno tim odredbama predstavlja kršenje zakona i podliježe propisanim mjerama, saopšteno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.

Tokom nadzora u cvjećarama i kod drugih subjekata nadzora, Federalna inspekcija zaštite prirode ukazala je na obavezu dosljednog poštovanja propisa koji uređuju zaštitu prirode. Kao rezultat preventivnih, korektivnih i represivnih mjera, prisutnost ove vrste u komercijalnoj ponudi i izradi cvjetnih aranžmana znatno je smanjena.

„Širokolisna veprina (Ruscus hypoglossum L.) je zimzelena šumska biljka od posebnog značaja za očuvanje stabilnosti šumskog ekosistema. Doprinosi zaštiti šumskog tla, očuvanju mikroklime i biodiverziteta, posebno u bukovim šumama. Njeni plodovi mogu biti izvor hrane za pojedine ptice i male šumske životinje, koje istovremeno pomažu u širenju sjemena, a gusti listovi stvaraju zaklon i mikrohabitat za insekte i sitne životinje. Često raste u starijim, stabilnim i manje narušenim šumama, naročito u sjenovitim bukovim šumama, te može biti pokazatelj očuvanog šumskog staništa. Iako globalno nije klasifikovana kao ugrožena, lokalne populacije mogu biti osjetljive na prekomjerno sakupljanje“, izjavila je federalna inspektorica zaštite prirode Adisa Maršal (Adisa Marshall).

Zdravlje

Alergija na vodu? Ovako izgleda život sa svakodnevnim bolom

Federalna uprava za inspekcijske poslove poziva sve privredne subjekte i fizička lica da svoje poslovanje usklade sa važećim propisima, te podsjeća da je očuvanje prirodnih resursa zajednička odgovornost institucija, poslovne zajednice i građana. Zaštita biodiverziteta nije samo zakonska obaveza, već i ulaganje u dugoročnu stabilnost i očuvanje prirodne baštine Federacije Bosne i Hercegovine.

Kazne za korišćenje zaštićenih divljih vrsta – svojti suprotno propisanim uslovima kreću se od 2.000 KM do 5.000 KM za fizičko lice, od 10.000 KM do 70.000 KM za pravno lice, te od 1.000 KM do 10.000 KM za odgovorno lice u pravnom licu, navodi se u saopštenju.

(Bljesak)