Koliko tegli kiselih krastavaca možemo prenijeti preko granice?

Ipak, iskustvo jednog našeg čitaoca sa Graničnog prelaza Doljani pokazuje da velika kolona ne mora uvijek značiti i sate provedene na granici.

Čitalac koji se javio našoj redakciji želio je posebno pohvaliti osoblje koje je radilo u smjeni u trenutku njegovog dolaska na GP Doljani. Kako nam je ispričao, po dolasku na prelaz zatekao je veliku kolonu vozila, zbog čega su mnogi putnici očekivali da bi čekanje moglo trajati duže od dva sata.

Međutim, situacija se odvijala potpuno drugačije. Policijski službenici su, prema njegovim riječima, radili profesionalno, organizovano i izuzetno brzo, pa se kolona konstantno pomjerala.

„Kada smo vidjeli koliko je vozila ispred nas, bili smo uvjereni da ćemo najmanje dva sata provesti na granici. Međutim, policajci su zaista radili brzo i profesionalno. Nije bilo nepotrebnog zadržavanja i sve je išlo svojim tokom“, ispričao nam je čitalac.

Od trenutka dolaska u kolonu do završetka granične kontrole prošlo je približno 40 minuta, što je, s obzirom na broj vozila koji se u tom trenutku nalazio na prelazu, za putnike predstavljalo prijatno iznenađenje.

Čitalac naglašava da je upravo zbog toga želio javno pohvaliti službenike koji su radili u toj smjeni, posebno jer se rad policije na graničnim prelazima najčešće spominje tek kada se pojave problemi, duža čekanja ili nezadovoljstvo putnika.

Društvo

Jutro najavljuje još jedan vruć dan: Temperatura do 40 stepeni

Prema njegovom iskustvu, službenici su svoj posao obavljali bez nervoze i nepotrebnog usporavanja saobraćaja, a velika kolona koja je u početku izgledala zabrinjavajuće prolazila je znatno brže nego što su putnici očekivali.

„Treba pohvaliti ljude kada svoj posao odrade kako treba. Kolona je bila ogromna, ali smo sve završili za oko 40 minuta. Za smjenu koju smo mi zatekli mogu reći samo riječi pohvale“, poručio je naš čitalac.

Prenos korištenih električnih trotineta preko granice

Električni trotineti posljednjih godina postali su uobičajen dio prtljaga tokom putovanja, a pitanje koje se sve češće postavlja jeste može li se polovan trotinet prevesti u automobilu preko granice Bosne i Hercegovine i Evropske unije bez prijavljivanja carini.

Odgovor zavisi od toga gdje je trotinet kupljen, kome pripada i da li se preko granice samo privremeno prenosi ili se zapravo uvozi u Evropsku uniju.

Prema pravilima hrvatske Carinske uprave, osobe koje imaju prebivalište u Evropskoj uniji mogu privremeno iznijeti predmete koji su im potrebni tokom boravka u trećoj zemlji, a potom ih vratiti u EU. Ličnim predmetima smatraju se novi ili korišteni predmeti koje putnik razumno može trebati za sopstvenu upotrebu tokom putovanja, pod uslovom da se ne radi o robi komercijalne namjene. Takav privremeni izvoz i ponovni unos u pravilu se obavlja bez posebnih carinskih formalnosti, uz mogućnost usmenog prijavljivanja na granici.

To znači da osoba koja, na primjer, živi u Sloveniji, Austriji ili drugoj državi EU i na godišnji odmor u BiH, Srbiju ili neku drugu zemlju izvan EU ponese svoj polovan električni trotinet, može isti trotinet vratiti sa sobom. Sama činjenica da trotinet vrijedi 500, 600 ili više evra ne znači automatski da će na povratku morati platiti carinu ako se može utvrditi da je riječ o predmetu koji je već bio u njegovom vlasništvu u EU i koji je samo privremeno iznesen.

Region

Drama u Hrvatskoj: Vjetar odnio tri osobe, spaseni u zadnji čas

Problem može nastati ako carinski službenik posumnja da je trotinet zapravo kupljen u BiH, Srbiji ili drugoj zemlji izvan EU i da se tek tada prvi put unosi na područje Unije. Zbog toga je kod skupljih predmeta korisno imati račun, potvrdu o kupovini, dokaz o plaćanju, dokumentaciju sa serijskim brojem ili drugi dokaz iz kojeg se može zaključiti da je trotinet već ranije bio u vlasništvu putnika u EU.

Hrvatska Carinska uprava navodi da je roba nekomercijalne prirode koju putnici drumskim putem unose iz trećih zemalja oslobođena carine, PDV-a i drugih uvoznih dažbina do ukupne vrijednosti od 300 evra po putniku. Za putnike mlađe od 15 godina granica je 150 evra. Vrijednost jednog predmeta ne može se dijeliti između više putnika kako bi se ostvarilo oslobođenje.

Zbog toga je situacija potpuno drugačija ako je, na primjer, polovan trotinet vrijedan 600 evra kupljen u BiH ili Srbiji i osoba ga želi trajno unijeti u Hrvatsku odnosno EU. Budući da vrijednost takvog pojedinačnog predmeta prelazi limit u drumskom saobraćaju od 300 evra, trotinet treba prijaviti carinskom službeniku, nakon čega se, zavisno od porijekla robe i drugih okolnosti, obračunavaju odgovarajuće uvozne dažbine. Hrvatska Carinska uprava izričito navodi da roba koja prelazi propisani limit podliježe obračunu carine, PDV-a i drugih dažbina.

Sama činjenica da je trotinet polovan ne oslobađa ga automatski carinskih pravila. Presudno je radi li se o sopstvenom predmetu koji se privremeno prenosi preko granice i vraća vlasniku ili o robi koja je nabavljena izvan EU i sada se uvozi.

Ako se roba koja mora biti prijavljena ne prijavi na vrijeme, hrvatski Zakon o sprovođenju carinskog zakonodavstva Evropske unije za fizičko lice, zavisno od konkretnog prekršaja, predviđa novčanu kaznu od 130 do 5.300 evra. Za teže oblike prekršaja, na primjer skriveni unos robe ili neprijavljivanje robe za koju važe zabrane ili ograničenja, zakonom su predviđene i znatno više kazne.

Za putnika koji svoj već korišteni trotinet samo nosi na odmor i zatim ga vraća sa sobom posebno je važno da, u slučaju kontrole, može vjerodostojno objasniti i po potrebi dokazati da trotinet nije kupljen tokom boravka izvan Evropske unije.

Pravila za prenos kiselih krastavaca i domaće zimnice

Jedno od pitanja koje često zbunjuje putnike na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske odnosi se na domaću zimnicu. Nakon brojnih upozorenja o mesu, mlijeku, voću i povrću, mnogi više nisu sigurni smiju li u automobil staviti nekoliko tegli kiselih krastavaca i postoji li propisana količina koju je dozvoljeno prenijeti.

Kada se govori o ulasku iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, odnosno na carinsko područje Evropske unije, za kisele krastavce ne postoji pravilo koje kaže da je dozvoljena jedna, dvije, pet ili deset tegli po osobi.

Važno je razlikovati svježe krastavce od ukiseljenih krastavaca. Prema fitosanitarnim pravilima EU, svježi ili rashlađeni krastavci nalaze se među biljnim proizvodima za koje je pri unosu iz trećih zemalja potreban fitosanitarni sertifikat. Hrvatska Carinska uprava upozorava da se bilje i određeni biljni proizvodi iz trećih zemalja bez potrebne dokumentacije mogu oduzeti, a neprijavljivanje predstavlja kažnjivu radnju.

Kiseli krastavci, međutim, nisu isto što i svježi krastavci. U carinskoj nomenklaturi krastavci pripremljeni ili konzervirani u sirćetu ili sirćetnoj kiselini razvrstavaju se kao prerađeni prehrambeni proizvod, dok se svježi i rashlađeni krastavci nalaze u drugoj tarifnoj kategoriji. Upravo je svježe ili rashlađeno povrće obuhvaćeno fitosanitarnim režimom koji zahtijeva sertifikat.

Hronika

Više požara u Doboju uprkos apelima da se na pali vatra na otvorenom

To praktično znači da nekoliko tegli kiselih krastavaca za sopstvene potrebe nije pod istim režimom kao vreća ili gajba svježih krastavaca. Za ukiseljene krastavce ne postoji posebno propisana granica izražena brojem tegli.

Ipak, primjenjuju se opšta carinska pravila za robu nekomercijalne prirode u ličnom prtljagu. Putnik koji drumskim putem ulazi iz BiH u Hrvatsku može ostvariti oslobođenje od carine, PDV-a i drugih uvoznih dažbina za robu nekomercijalne prirode ukupne vrijednosti do 300 evra po putniku. Roba mora biti povremenog karaktera i namijenjena ličnoj upotrebi putnika, njegove porodice ili kao poklon, a njena količina ne smije ukazivati da se radi o robi namijenjenoj prodaji.

Zato pet tegli zimnice i, na primjer, 50 ili 100 jednakih tegli u prtljažniku nisu ista situacija. Kod nekoliko tegli namijenjenih porodičnoj upotrebi teško je govoriti o komercijalnoj količini, dok veća količina može kod carinskog službenika otvoriti pitanje je li roba zaista namijenjena ličnim potrebama ili se zapravo unosi radi prodaje.

Putnici bi trebali voditi računa i o ukupnoj vrijednosti ostale robe koju nose. Limit od 300 evra u drumskom saobraćaju ne odnosi se samo na kisele krastavce, već na ukupnu vrijednost robe nekomercijalne prirode za koju se traži oslobođenje. Ako roba prelazi dozvoljeni vrijednosni limit, potrebno ju je prijaviti carinskom službeniku, nakon čega se mogu obračunati uvozne dažbine.

Posebno pravilo postoji za određene osobe iz pograničnog područja koje svakodnevno prelaze granicu i ne putuju dalje iz pogranične zone. Za njih je vrijednosni limit oslobođenja u određenim okolnostima 40 evra dnevno. Ta ograničenja se ne primjenjuju ako osoba carini dokaže da putuje dalje od pograničnog područja ili da se vraća iz područja izvan pogranične zone.

Ako putnik ima robu koja mora biti prijavljena, a carinsku deklaraciju ne podnese blagovremeno, za fizička lica Zakon o sprovođenju carinskog zakonodavstva EU predviđa kaznu od 130 do 5.300 evra, zavisno od okolnosti i pravne kvalifikacije prekršaja. Kod robe za koju postoje zabrane ili posebna ograničenja, a putnik je ne prijavi, kazna za fizičko lice može biti od 390 do 13.260 evra.

Kod samih kiselih krastavaca zato nije presudan broj tegli, nego činjenica da se radi o prerađenom proizvodu za ličnu upotrebu, ukupna količina i vrijednost robe te okolnosti iz kojih carinski službenik može procijeniti ima li unos komercijalni karakter, prenosi GPMaljevac.