Planirate prenijeti pelet preko granice? Jedna greška vas može skupo koštati

Mnogi građani Republike Hrvatske pitaju se koliko vreća peleta mogu kupiti u Bosni i Hercegovini i prevesti preko granice u Hrvatsku.

Najvažnije je odmah razjasniti da hrvatski i evropski carinski propisi ne određuju dopuštenu količinu peleta brojem vreća ili kilogramima. Carinska služba prilikom ulaska iz Bosne i Hercegovine procjenjuje ukupnu vrijednost robe, količinu, namjenu, učestalost unošenja i vrstu vozila kojim se pelet prevozi.

Bosna i Hercegovina za Hrvatsku predstavlja treću zemlju, pa se pri ulasku primjenjuju carinski propisi Evropske unije. Prema službenim informacijama hrvatske Carinske uprave, putnik koji u Hrvatsku ulazi drumskim putem može u ličnom prtljagu unijeti robu nekomercijalnog karaktera do ukupne vrijednosti od 300 evra po osobi, bez plaćanja carine i PDV-a.

To znači da za pelet ne postoji odgovor poput deset, dvadeset ili pedeset vreća. Broj vreća zavisi od njihove cijene, ali ukupna vrijednost nije jedini kriterijum. Čak i kada račun ne prelazi 300 evra, carinski službenik može procijeniti da količina peleta, način prevoza ili druge okolnosti ukazuju na komercijalni uvoz, a ne na robu koju putnik povremeno unosi za sopstvene potrebe.

Svijet

Horor: Ubijena beba, više uhapšenih

Pelet treba da bude namijenjen ličnoj upotrebi putnika ili članova njegovog domaćinstva, a ne prodaji, preprodaji ili obavljanju djelatnosti. Preporučuje se posjedovanje računa na kojem su jasno navedeni prodavac, datum kupovine, količina i ukupna vrijednost robe. Bez računa carinska služba može sama utvrđivati carinsku vrijednost na osnovu raspoloživih podataka i cijena uporedive robe.

Pravila za pograničnu zonu i vrstu vozila

Posebno pravilo važi za osobe sa uobičajenim mjestom stanovanja u pograničnoj zoni, pogranične radnike i članove posade prevoznih sredstava koji granicu prelaze u okviru svog posla. Njima je oslobođenje u pravilu ograničeno na robu u vrijednosti do 40 evra dnevno. Ograničenje se ne primjenjuje ako dokažu da putuju izvan pogranične zone ili da se ne vraćaju samo iz pograničnog područja susjedne države, na primjer računom izdatim izvan tog područja. Ta su pravila objavljena na stranicama Carinske uprave Republike Hrvatske.

Važna je i vrsta vozila. Pelet koji se u razumnoj količini prevozi putničkim automobilom može se razmatrati u okviru pravila za lični prtljag putnika. Međutim, roba smještena u teretnom prostoru kombija, kamiona ili drugog vozila namijenjenog prevozu robe u pravilu se ne smatra ličnim prtljagom. Carinska uprava izričito navodi ogrev među robom za koju se, kada se prevozi teretnim vozilom, sprovodi standardni carinski postupak. Iznimak može biti manja količina za koju nema sumnje da je nekomercijalnog karaktera, ali konačnu procjenu donosi carinska služba.

Ako vrijednost ili karakter pošiljke ne ispunjavaju uslove za putničko oslobođenje, to ne znači da je pelet automatski zabranjeno uvesti. Robu je potrebno prijaviti carinskom službeniku i sprovesti odgovarajući carinski postupak. Za robu nekomercijalnog karaktera vrijednosti do 700 evra u putničkom saobraćaju carina može primijeniti jedinstvenu stopu od 2,5 odsto, osim kada se primjenjuje redovna tarifna ili povlaštena stopa. Na carinsku vrijednost, uvećanu za eventualnu carinu, obračunava se i PDV. U Hrvatskoj se na pelet iz tarifne oznake 4401 primjenjuje snižena stopa PDV-a od 13 odsto.

Porijeklo robe i visoke kazne za neprijavljivanje

Ako roba ima dokazano preferencijalno porijeklo iz Bosne i Hercegovine, pod propisanim uslovima može se primijeniti povlaštena carinska stopa. Sam račun na kojem piše da je pelet kupljen u BiH nije uvijek dovoljan dokaz porijekla. Kod uvoza većih količina potrebno je unaprijed provjeriti da li je potrebna izjava o porijeklu na računu, potvrda EUR.1 ili druga carinska dokumentacija.

Putnici ne bi trebalo da pokušavaju podjeliti jednu veću količinu peleta između članova porodice samo kako bi izbjegli prijavu. Carinska uprava navodi da nije dopušteno sabiranje pojedinačnih oslobođenja više osoba radi pokrivanja vrijednosti jedne robe ili jedinstvene pošiljke. Carinski službenik pritom može uzeti u obzir ko je robu kupio, na koga glasi račun, gdje će se koristiti i da li se prevozi kao jedna cjelina.

Srbija

Horor u stambenoj zgradi: Tijela majke i sina pronađena u fazi raspadanja

Ako putnik prijavi pelet i predoči račun, carinska služba može odlučiti da li se može primijeniti oslobođenje ili je potrebno platiti uvozne dažbine. Problem nastaje kada putnik na pitanje carinika kaže da nema ništa za prijavu, a pregledom vozila bude pronađena količina koja je morala biti prijavljena.

Prema važećem hrvatskom Zakonu o sprovođenju carinskog zakonodavstva Evropske unije, fizičkom licu za neprijavljivanje robe može biti izrečena novčana kazna od 260 do 6.630 evra. Ako se radi o neprijavljenoj robi komercijalnog karaktera ili robi za koju važe posebne zabrane ili ograničavanja, propisana kazna za fizičko lice kreće se od 390 do 13.260 evra. Visina kazne zavisi od pravne kvalifikacije, vrijednosti i količine robe te okolnosti konkretnog slučaja.

Kod neprijavljene robe komercijalnog karaktera zakon predviđa i oduzimanje robe. Carinska služba može privremeno zadržati robu radi naplate carinskog duga i drugih dažbina, a troškovi skladištenja i postupka mogu pasti na lice koje je nezakonito postupalo. Zakonske kazne ne izriču se automatski u najvećem iznosu zbog jedne vreće iznad vrijednosnog praga, ali skrivanje robe ili davanje netačnih podataka znatno pogoršava položaj putnika.

Građanin Hrvatske, dakle, može iz Bosne i Hercegovine putničkim automobilom unijeti pelet za sopstvene potrebe ako roba zadržava nekomercijalni karakter, a oslobođenje od uvoznih dažbina može se primijeniti do ukupne vrijednosti od 300 evra po putniku. Taj iznos nije garancija da će bilo koji broj vreća biti prihvaćen kao lični prtljag. Veća količina, prevoz kombijem, učestali odlasci po pelet ili okolnosti koje ukazuju na preprodaju mogu zahtijevati standardni uvozni postupak bez obzira na vrijednost računa, prenosi GPMaljevac.