Ko najviše profitira od rasta cijena nafte?

Ljuboja se osvrnuo i na situaciju sa cijenama goriva širom regiona.

"Imamo situaciju u kojoj već u Srbiji imate da je dizel preko 4 KM. U Hrvatskoj je to još uvijek na neki način paralelno što je paradoks jer su cijene u maloprodaji otprilike slične našima. Kod nas imate jedno veliko šarenilo cijena. Cijene definitivno idu gore", rekao je Aleksandar Ljuboja.

Porast cijena odgovara multinacionalnim kompanijama

Porast cijena nafte ide u korist jednom dijelu multinacionalnih kompanija jer će ovu priliku iskoristiti za dodatni profit dok je na konzumentima da kupuju po onoj cijeni koja im je nametnuta, objašnjava ekonomista.

"Kako se dese lomovi na globalnoj ekonomskoj sceni automatski to pogađa sve u lancu pa i male ekonomije. Pokušava se koliko toliko odgovoriti da životni standard ne bude ugrožen, u svakom slučaju promjene su prebrze", kaže Ljuboja.

Od 1953. godine do danas dogodilo se 9 velikih energetskih kriza. Cijena barela nafte 1953. godine išla je do četiri dolara dok je danas taj raspon od 120 do 150 dolara. Vrijednost tadašnja četiri danas iznose oko 180 dolara što bi značilo da je barel nafte nekada bio skuplji, navodi Ljuboja.

Region

Hitna odluka Slovenije: Nema sipati goriva koliko hoćeš

"Moramo se navikavati na ove šokove. Što se tiče nafte i naftnog energenata sigurno će toga bit još puno. Bliski istok je izveo nekih 20 do 30% energenata međutim ako uzmete u obzir da imate blokadu ruske nafte i situaciju da je Venecuela na mnogo nižem nivou od onog realnog kojeg može da proizvede, jer je zbog sankcija njihova prerađivačka industrija dovedena u jako tešku situaciju i sa niskim kapacitetima dolazi se do zaključka da uvijek fali energenata.

Prema riječima ekonomiste pravljenje zaliha nije riješenje jer se te zalihe jako brzo troše. Primjer mjera i ograničenja koje je uvela Slovenija govore o tome da nisu na pravilan način koristili svoje rezerve.