Niče nova ekonomska sila Evrope

Kako piše „Volstrit žurnal“ (The Wall Street Journal), poljska ekonomija 2025. godine dostigla je vrijednost od bilion dolara, čime se zemlja približila ulasku među 20 najvećih svjetskih ekonomija. Poređenja radi, početkom 1990-ih, nakon pada komunizma, Poljska je bila na nivou znatno siromašnijih država, dok danas po nekim pokazateljima nadmašuje i Japan, prenosi „Večernji list“.

Republika Srpska

Poljska podigla mjere bezbjednosti na viši nivo

Rast ekonomije pritom ostaje stabilan. Prošle godine bruto domaći proizvod porastao je za 3,6 odsto, nakon 3,0 odsto godinu prije. Od početka tranzicije 1990-ih prosječan godišnji rast iznosio je oko 4 odsto, što Poljsku svrstava među najuspješnije evropske ekonomije.

Ovakav razvoj temelji se na snažnoj domaćoj potrošnji i kontinuiranim javnim ulaganjima, dijelom finansiranim iz fondova Evropske unije. Stabilno tržište rada i rast plata dodatno su podstakli ekonomsku aktivnost, dok su ulaganja modernizovala industriju i ubrzala razvoj digitalnih usluga.

Ekonomista Marcin Pjatkovski ističe da je riječ o „nedovoljno ispričanoj priči o uspjehu“, naglašavajući kako Poljska predstavlja primjer uspješnog približavanja razvijenijim članicama EU. Ključ uspjeha vidi u otvorenim tržištima, institucijama i pravilima koja su omogućila dugoročno održiv rast, a ne samo u evropskim fondovima.

Svijet

Tusk Poljacima: Napustite zemlju, moguć sukob svaki dan

Zemlja je nakon pada komunizma brzo razvila snažan privatni sektor i diverzifikovanu industriju, što joj je omogućilo otpornost na krize. Uz izuzetak pandemije, Poljska je jedina članica EU koja od 1990-ih nije prošla kroz recesiju.

Ovaj model razvoja danas privlači pažnju evropskih zvaničnika, naročito u kontekstu usporavanja rasta i fragmentacije globalne ekonomije. Poljska, koja danas iz Njemačke uvozi više robe nego Kina, sve se češće ističe kao primjer uspješne ekonomske integracije.

U isto vrijeme, zbog svoje geopolitičke pozicije na prvoj liniji rata u Ukrajini, Poljska je postala i ključni stub evropske odbrane. Izdvaja veći udio BDP-a za odbranu od bilo koje druge članice EU te raspolaže najvećom stalnom vojskom u EU.

Ali ulazak među vodeće ekonomije donosi i nove izazove. Očekuju se veći troškovi rada, slabiji prinosi na ulaganja i smanjenje sredstava iz fondova EU, koji bi mogli dostići vrhunac već 2026. godine. Uz to, proračunski deficit od 6,8 odsto BDP-a značajno premašuje evropski prag od 3 odsto, što znači da će vlada morati ograničiti potrošnju i povećati prihode.

Ekonomija

Drastičan pad cijene nafte: Par Trampovih rečenica izazvalo "šok" na berzama

Dodatni problem predstavlja demografija. Kao i ostatak Evrope, Poljska se suočava sa starenjem stanovništva i odlivom radne snage u inostranstvo. Dolazak više od 1,5 miliona ukrajinskih izbjeglica privremeno je ublažio taj pritisak, ali dugoročno će biti potrebno privući nove radnike i prilagoditi tržište rada.

Uprkos izazovima, analitičari smatraju da Poljska ima dobru polaznu poziciju zahvaljujući relativno niskom nivou privatnog zaduženja, što otvara prostor za dalja ulaganja.

Sljedeći veliki cilj zemlje je članstvo u grupi G20, gdje je već pozvana kao gost. Ulazak u taj krug dodatno bi ojačao njen međunarodni uticaj, ali i potvrdio uspješnost modela koji se temelji na otvorenim tržištima, snažnim institucijama i stabilnim pravilima – vrijednostima koje su, kako upozoravaju stručnjaci, danas sve više pod pritiskom.