Ekološka bomba na Balkanu: Izvukli grdosiju iz mora, u njenoj utrobi zatekli noćnu moru

Koliko plastike završava u prirodi pokazao je i nedavni slučaj iz Mljetskog kanala, gdje su ribari u grdobini pronašli plastičnu flašu. Slični prizori nisu rijetkost ni u Jadranskom moru ni na kopnu, gdje plastični otpad i dalje završava svuda razbacan.

„Totalno neprihvatljivo. Svaki čovjek koji imalo čita i nešto proučava zna da je otprilike 500 godina potrebno da se plastika razgradi“, rekao je Stanislav iz Opuzena.

Prema zvaničnim podacima, potrošnja jednokratnih plastičnih vrećica porasla je u odnosu na raniji period. Dok je 2023. godine svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku potrošio 104 vrećice, kasnije se taj broj povećao na 121.

U Ministarstvu zaštite životne sredine i zelene tranzicije objašnjavaju kako je riječ o razdoblju prilagođavanja nakon što je uvedena obavezna naplata laganih plastičnih vrećica.

Hronika

Kamion se zapalio usred vožnje i skoro potpuno izgorio

„Teško je preko noći promijeniti i navike trgovaca i navike potrošača. Plastične vrećice imaju smisao kada služe kao higijenska zaštita ili zaštita od rasipanja hrane i u jednom dijelu će ostati u upotrebi. Sve ostalo trebalo bi zamijeniti papirnim ili tekstilnim torbama“, rekla je Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo upravljanje otpadom.

Lagane plastične vrećice naplaćuju se simboličan jedan cent, pa dio građana u trgovinu dolazi pripremljen.

„Gledam da uzimam vrećice od kuće i uvijek ih nosim sa sobom“, kaže Ivana iz Zagreba. Sličnu naviku ima i Sunčica: „Lakše mi je i jednostavnije. Operem ih i uvijek ih imam u torbi“, kaže ona, iako priznaje da ponekad nesvjesno ipak posegne za malom plastičnom vrećicom za voće i povrće.

Najveći problem upravo su tanke jednokratne plastične vrećice koje se najčešće koriste na odjelima za voće i povrće. Udruženja za zaštitu životne sredine zato građanima preporučuju višekratne ili platnene torbe.

Ipak, postoje i pozitivni pomaci. Ukupna količina plastike koja se stavlja na tržište se smanjuje, ali u Grinpisu (Greenpeace) upozoravaju da sadašnji propisi još uvijek nisu dovoljni.

„Problem sa jednokratnom plastikom je što se sve više usitnjava u mikroplastiku. Ona lako dospjeva u rijeke i mora, a na kraju završava i na našim tanjirima“, upozorava Petra Andrić, programska direktorica Grinpisa.

Protesti zbog ugrožavanja zdravlja

Povodom Međunarodnog dana bez plastičnih vrećica u Zagrebu je održan i protest organizacije Zelena akcija. Oni upozoravaju kako mikroplastika više nije samo problem životne sredine, nego i zdravlja ljudi jer završava u vazduhu, vodi i ljudskom organizmu.

Društvo

Šta nas čeka nakon ljetnog ''prženja'': Objavljen dugoročna prognoza

„Tijelo čestice mikroplastike prepoznaje kao hormone. Može doći do različitih hormonalnih poremećaja. Najopasniji su spontani pobačaji i neplodnost kod oba pola. Dolazi i do anomalija u razvoju muških polnih organa, a istraživanja pokazuju da izloženost takvim hemikalijama može dovesti i do smanjenja muškog polnog organa“, upozorila je Ana Marija Mileusnić, predstavnica kampanja Zelene akcije, prenosi Telegraf.