Penzioneri iz komšiluka najsiromašniji, krpe kraj sa krajem

Prema poređenju koju donosi, prosječna penzija u Hrvatskoj ne uspijeva da pokrije oko 40 posto procenjenih životnih troškova starijih osoba koji uključuju stanovanje, prehranu, režije i ostale osnovne potrebe.

Istraživanje pod nazivom "Hoće li penzije pokriti moj život u penziji? Godišnji troškovi nasuprot državnim penzijama u Evropi" pokazuje da većina država ima problem nedovoljnih penzija. Kako troškovi značajno premašuju iznos penzija, penzioneri moraju da traže dodatnu finansijsku podršku, kroz ušteđevinu, porodicu ili dodatne izvore prihoda. Samo u četiri zemlje, Rumuniji, Češkoj, Poljskoj i Španiji, penzioneri mogu da budu zadovoljni jer uspijevaju da pokriju većinu svojih izdataka bez dodatnih prihoda.

Ali, ovo poređenje prilično neobičnim čini zaključak da su rumunski penzioner, gledano kroz odnos penzije i troškova života, relativno najbogatiji u Evropi. Penzija im premašuje troškove za 21 posto. Iza takvog rezultata vjerovatno stoji činjenica da su troškovi života u toj zemlji znatno niži nego u većini drugih evropskih zemalja, a državne penzije dovoljno velike da pokriju nužne izdatke. Zato penzioneri tamo, iako apsolutno ne primaju velike iznose, prema ovom pokazatelju "izgledaju" relativno bogato.

Svijet

Pucnjava u hotelskoj sobi: Jedan policajac ubijen, drugi ranjen

Suprotno tome, u zemljama poput Hrvatske, iako su apsolutne penzije često više nego u Rumuniji, troškovi života su proporcionalno viši, pa penzije pokrivaju manji dio stvarnih izdataka. Zbog toga hrvatski penzioneri imaju jedan od najizraženijih penzionih "nesrazmjera" u Evropi. U skupini "nepovoljnih" nalaze se i slovenački penzioneri kojima troškovi premašuju penzije za 39 posto. Ipak, posebno iznenađuje vrlo niski rang bogatih zemlja: u Luksemburgu, najbogatijoj zemlji EU po kriterijumu BDP-a po stanovniku, troškovi su veći od prosečne penzije za 34 posto, a u Njemačkoj za 33 posto.

Ako je prosječna penzija u Hrvatskoj 40 posto manja od troškova, nameće se pitanje odakle se onda finansira prosječna potrošnja starijih. Pretpostavlja se da dio njih radi, da imaju neke druge izvore prihoda, poput prodaje nekretnina, smanjivanja štednje. Međutim, to može sebi da priušti samo manjina.

Region

Slovenačka policija traga za Borislavom Bojanićem: Mogao bi biti opasan

Za tumačenje ovih rezultata, ocjenjuju ekonomisti, ključno je pitanje kako se računaju prosječni troškovi života. Istraživanje navodi da su to "procijenjeni prosječni godišnji troškovi osoba starijih od 60 godina".

Moguća slabost istraživanja je i u tome što se upoređuje bruto penzija sa stvarnom, neto potrošnjom. Ekonomisti smatraju da bi bilo primjerenije upoređivati neto penzije i potrošnju. U Hrvatskoj se penzije oporezuju manje nego u većini drugih zemalja, a penzioneri ne plaćaju ni obvezno osnovno zdravstveno osiguranje. Kada bi se i to uzelo u obzir, Hrvatska bi vjerovatno i dalje stajala dosta loše, ali je moguće da bi na ljestvici preskočila koju zemlju.

Podaci Evrostata

Prema podacima Evrostata na koje se analiza nadovezuje, prosečna penzija u EU 2023. godine iznosila je oko 58 posto prihoda od rada prije mirovine. To znači da osoba koja je zarađivala 100 evra u kasnoj fazi karijere, u penziji prima oko 58 evra. Najniži odnos u toj godini zabilježen je u Hrvatskoj, iznosi 35 posto, dok je u Grčkoj bio na nivou od čak 78  posto, u Španiji iznosi 77 posto, u Italiji 75 posto. Gotovo jedan od šest penzionera u EU nalazi se u riziku od siromaštva, a stopa je rasla s 12  posto u 2013. na 15,5 posto u 2023. godini, što samo naglašava izazove u osiguranju dovoljnih prihoda u starijoj dobi.

Tenis

I Alkaraz imao momenat ''sad me dobro slušajte''

Kada je reč o izdacima za penzije, posljednji službeni podaci Evrostata odnose se na 2022. godinu i pokazuju da u prosjeku iznose 12,2 posto BDP-a. Hrvatska je smještena otprilike na sredini ljestvice, s iznosom od 8,9 posto. Ali, proteklih godina ipak su povećani: lane su penzioni izdaci iznosili oko 10 posto BDP-a, a za ovu godinu taj se udio povećao na 10,4 posto.

Najviše udjele u 2024. godini imale su Italija, 15,5 posto BDP-a, Francuska 14,7 posto, Grčka 14,3 posto i Austrija 14,2 posto. S druge strane, najniži su u Irskoj, tek 3,8 posto, te na Malti 5,6 posto. Podaci iz državnog budžeta za Hrvatsku pokazuju da su penzioni izdaci za 2023. bili približno isti kao 2022. mjereni kao udio u BDP-u, ali nakon toga počinju da rastu, da bi 2025. iznosili oko 10 posto BDP-a, a za 2026. su državnim budžetom predviđeni izdaci od 10,4 posto BDP-a, prenosi B92.