Najmoćnije oružje Irana nisu ni dronovi ni balističke rakete

Vode uz Iran sada ponavljaju istu lekciju, piše britanski "Telegraf".

Iranski adut

Napadi na brodove u Hormuškom moreuzu možda jesu protivzakoniti, ali Iranci nikada nisu skrivali da će to učiniti. Još 2018. general-major Mohamed Ali Džafari, tadašnji komandant Revolucionarne garde, jasno je poručio:

"Natjeraćemo neprijatelja da shvati: ili će Hormuški moreuz biti otvoren svima — ili nikome".

Svijet

Iran napao četiri zemlje

Taj uski prolaz jedina je morska arterija za izvoz nafte i ukapljenog gasa iz Kuvajta, Iraka, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Spaja Perzijski zaliv s Omanskim zalivom. Tankeri koji ga prođu ili nastavljaju prema istoku — Kini, Indiji i Japanu — ili skreću prema Crvenom moru i Sueckom kanalu.

Ali prava snaga Irana leži u samoj prirodi tog prostora. Uskoća, mala dubina i skriveni zalivi čine Hormuz idealnim mjestom za mine i brze čamce natovarene eksplozivom. Posade tankera to znaju. I zato je taj moreuz opasniji od bilo kojeg drona ili rakete u iranskom arsenalu.

BiH

Upozorenje bh. građanima koji putuju u EU: Bićete vraćeni sa granice ako...

Najuži dio širok je tek 21 milju, između poluostrva Musandam u Omanu i iranskog Bandar Abasa. Unutar toga postoji koridor od samo šest milja za tankere: po dvije milje u svakom smjeru, s tampon-zonom između. Veći dio tog prolaza nalazi se u omanskim vodama, gdje je more dublje; bliže iranskoj obali dubina pada ispod 15 metara.

Duž obale, raspršene među surovim planinama i uskim ravnicama, nalaze se stotine sela — često s kućama od trske — koja sada dijele prostor s naftnim terminalima. Zagros planine pritišću obalu, a more se često sudara s okomitim stijenama. Povezivanje svih tih zajednica uvijek je bilo teško, gotovo nemoguće, navodi britanski medij.

‘Grad raketa‘

Zato nijedan od deset najvećih iranskih gradova nije ovdje. Nema ničega nalik Dubaiju. Najveći grad je Bandar Abas, s nešto više od pola miliona stanovnika — haotična mješavina Perzijanaca, Bandarija i Baluča.

Ekonomija

Ovi proizvodi bi mogli naglo poskupjeti

Govori se bandari dijalekt, varijanta farsija. Sjevernije, oko Bušehra, miješaju se Perzijanci i Arapi; još dalje prevladavaju Luri, dok na samom vrhu Zaliva, prema Iraku, dominiraju Arapi.

Zajedničko im je da su Iranci — i da žive u jednom od najsiromašnijih i najnerazvijenijih dijelova zemlje. Nisu isključivo ni za ni protiv režima, ali među Balučima i Arapima povremeno tinja oružani otpor.

Hormuški moreuz čuvaju i ostrva. Najvažnija su Hormuz, Kešm i Harg — svi s iranskim vojnim prisustvom, a posljednja dva krcata oružjem.

Kešm, najveće ostrvo, dominira ulazom u moreuz. Ima oko 150 hiljada stanovnika i poznato je po mangrovama — ali, navodi se, prava se priča skriva ispod zemlje. U pećinama i tunelima Iran je izgradio "grad raketa”: stotine brzih čamaca i projektila spremnih za udar.

Ostrvo ima dugu vojnu istoriju: Portugalci su ovdje gradili tvrđave, Britanci koristili baze. Ako se američki marinci ikada iskrcaju, vrlo je moguće da će to biti upravo ovdje.

Region

Njen ugriz može izazvati smrt: U Jadranu opet ulovljena najotrovnija riba na svijetu

Harg je pak srce iranskog izvoza nafte — još jedna očigledna meta u slučaju kopnenog sukoba.

Sve to zajedno diže cijenu rata — i cijenu nafte, gasa, osiguranja. Posljedično, i hrane, jer trećina sirovina za gnojiva prolazi kroz Hormuz.

Čak i kad bi sukobi stali, opasnost ne bi nestala preko noći. Mine u moreuzu mogle bi ga učiniti neprohodnim sedmicama. Iranci navodno već imaju postavljene mine koje reaguju na promjene pritiska — dovoljno pametne da razlikuju tanker od manjeg broda. U tako uskom prostoru dovoljno je blokirati tek mali dio prolaza da sve stane.

I more radi za Iran

Deminiranje je opcija — ali u ratu to je lutrija s visokim ulozima, analizira "Telegraf". Amerikanci razmatraju konvoje s ratnim brodovima kao pratnjom. Izvodivo, ali opasno — i pravno klizavo.

Geografija ovdje igra za odbranu. Čak i more radi za Iran: visoka slanost ubrzava koroziju ratnih brodova i smanjuje njihovu operativnu efikasnost.

Zanimljivosti

Milioner postao beskućnik: Želio pokazati kako zaraditi milion za samo godinu dana

Obala je razlomljena, nalik norveškim fjordovima. Iz svakog zavoja mogu izroniti dronovi, mini-podmornice ili čamci s eksplozivom. Reakcijsko vrijeme bilo bi minimalno.

Konvoj tankera mogao bi ući direktno u zamku: mine, obalne rakete, dronovi iz vazduha i sa mora, pa čak i "ribarice” pune eksploziva. Za zaštitu bi bila potrebna stalna vazdušna podrška i neprekidno izviđanje.

Deset tankera zahtijevalo bi najmanje pet ratnih brodova — uz spori minolovac na čelu. I čak tada, stručnjaci procjenjuju, promet bi pao na tek deset odsto normalnog nivoa.

Pravni problem je jednako nezgodan: prema pomorskom pravu, konvoj preuzima nacionalnost ratnih brodova koji ga štite. Drugim riječima, tanker pod pratnjom može postati legitimna vojna meta.

Iran ima još jedan geografski adut: moreuz Bab el-Mandeb, "Vrata suza", između Adenskog zaliva i Crvenog mora, unutar dometa jemenskih Huta — iranskih saveznika. Ako se i oni aktiviraju, rat se širi poput požara.

Svijet

Netanjahu otkrio koliko će trajati rat protiv Irana

U klasičnom ratu SAD imaju ogromnu nadmoć. ALi Iran ne igra tu igru. Njihova strategija je asimetrična — iscrpljivanje, dugotrajnost, politički pritisak.

Nije slučajno da su stari Asirci Perzijski zaliv zvali — Gorko more, zaključuje britanski "Telegraf".