Šta bi mogao da sadrži memorandum Irana i SAD

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u subotu da je mir sa Iranom na dohvat ruke i da će Ormuski moreuz ponovo da bude otvoren, prenosi "Blic".

Republika Srpska

Dodik: Radićemo na unapređenju kvalitete života mještana Gornje Piskavice

Obje strane govore o “memorandumu o razumijevanju” koji bi trebalo da utvrdi mapu puta za rješavanje svih preostalih spornih pitanja, iako je sporazum još u fazi izrade, kako je u ponedjeljak rekao američki državni sekretar Marko Rubio.

"Ili ćemo postići dobar sporazum ili ćemo morati da se pozabavimo tim pitanjem na drugi način", rekao je on.

Šta je u memorandumu

Sadržaj memoranduma za sada nije poznat.

Visoki zvaničnik američke administracije rekao je CNN-u da okvirni sporazum predviđa rok od 60 dana za postizanje konačnog dogovora.

Region

Muškarac nasjeo na lažnu poruku, pa ostao bez 16.000 evra: Mislio da je banka

On je naveo da bi potencijalni sporazum garantovao da Iran nikad ne posjeduje nuklearno oružje i da se odrekne visoko obogaćenog uranijuma. Način na koji bi se uklonile postojeće zalihe bio bi predmet naredne faze pregovora.

"Suština ovog aranžmana je da Iran ne dobija ništa ukoliko ne ispuni svoje obaveze. Nema 'nuklearne prašine' – nema novca. Kako se moreuz bude otvarao, tako će se proporcionalno ublažavati i blokada. To je princip 'vjeruj, ali provjeravaj' na steroidima", rekao je izvor CNN-a.

Koja su ključna pitanja

Ormuski moreuz – Tramp tvrdi da će ključni naftni plovni put biti ponovo otvoren u skladu sa memorandumom, međutim više iranskih medija je u nedjelju objavilo da će on ostati pod nadzorom Irana. Tokom perioda od 30 dana Iran bi postepeno omogućio povratak pomorskog saobraćaja na nivo prije rata

Američka blokada iranskih luka – Iran zahtijeva da se ona istovremeno ukine, ali je Tramp poručio da će blokada ostati na snazi “sve dok se sporazum ne postigne, potvrdi i potpiše”. Njegova izjava vjerovatno se odnosila na konačni sporazum, a ne na memorandum, napominje CNN.

Obogaćeni uranijum – Potencijalni sporazum uključuje obavezu Teherana da ne razvija nuklearno oružje. Iran bi se takođe obavezao da započne pregovore o odricanju od svojih zaliha visoko obogaćenog uranijuma od preko 400 kilograma, kao i da obustavi novo obogaćivanje, prema izvoru CNN-a.

Fudbal

Bolje bi dijete napravilo: Navijači opleli po bh. dresu za Mundijal

Vjeruje se da je veliki dio tih zaliha zatrpan nakon američkih udara prošle godine. Iran insistira na tome da razgovori o uranijumu mogu da počnu tek nakon postizanja memoranduma o okončanju rata. Tramp je ranije rekao da bi obustava obogaćivanja uranijuma na 20 godina bila prihvatljivo rješenje.

Zamrznuta iranska sredstva – Iran traži hitno odmrzavanje milijardi dolara koje se nalaze na računima u inostranim bankama. Dok izvori agencije Tasnim navode da bez oslobađanja određenog dijela sredstava već u prvoj fazi pregovora neće biti nikakvog sporazuma, visoki američki zvaničnik rekao je CNN-u da će odmrzavanje uslijediti tek nakon ponovnog otvaranja Ormuza.

Sankcije – Američki zvaničnici navode da će sankcije biti ukinute tek kada Ormuz bude potpuno otvoren i funkcionalan.

Balističke rakete – Tokom sukoba SAD su tvrdile da iranske balističke rakete velikog dometa moraju da se unište. Ali, posljednjih nedjelja se o raketnom arsenalu govori značajno manje.

Hronika

Optužnica stupila na snagu: Dragijeviću i Jankoviću sudiće se za ubistvo Danke Ilić

Liban – još nije jasno kako će se riješiti pitanje sukoba između Izraela i Hezbolaha u Libanu. Memorandum, prema Tasnimu, pominje “proglašenje kraja rata na svim frontovima, uključujući i Liban”, ali je Tramp tokom razgovora sa Benjaminom Netanjahuom navodno podržao pravo Izraela da “zadrži slobodu djelovanja protiv prijetnji na svim frontovima, uključujući Liban".

Šta ako se rat zaista okonča

Ako je rat zaista pri kraju i Ormuski moreuz se ponovo otvori, svijet se suočava sa "logističkom noćnom morom", piše CNN.

Tu postoji nekoliko koraka:

• Prvo, uklanjanje zastoja u moreuzu – to bi moglo da potraje jer se tankeri kreću približno brzinom bicikla. Najprije će oko 166 tankera, zarobljenih u Persijskom zalivu sa oko 170 miliona barela nafte, morati da napuste područje. Tek nakon toga prazni tankeri moći će da uplove, natoče teret i vrate se na svjetska tržišta. Povratak na puni kapacitet transporta mogao bi da traje i do tri meseca
• Drugo, smanjenje zaliha – prazni brodovi će prvo da preuzimaju naftu iz skladišta, koja su napunjena tokom rata jer proizvođači nisu imali gdje drugdje da je smjeste
• Treće, ponovno pokretanje proizvodnje – riječ je o složenom inženjerskom procesu koji može da traje više sedmica. Većina naftnih bušotina na Bliskom istoku bila je zatvorena tokom rata, a pošto su one velike i međusobno povezane, biće potrebna značajna koordinacija između kompanija i država
• Četvrto, popravka oštećenja – tokom rata oštećen je niz rafinerija, postrojenja za proizvodnju prirodnog gasa i naftne infrastrukture. Predstavnici energetskih kompanija upozoravaju da bi potpuna obnova pojedinih ključnih objekata mogla da potraje godinama.

Šta dalje

Svijet i trgovci naftom će pažljivo pratiti razvoj događaja tokom narednih sedmica i mjeseci kako bi procijenili da li je Iran zaista spreman da odustane od kontrole prolaza kroz Ormuski moreuz i – ako jeste – da li će prestati da naplaćuje prolaz brodovima?

Svijet

Moskva poručila: Potrebno objektivno izvještavati o zločinu u Starobeljsku

Iran je već doveo u pitanje Trampovu tvrdnju da će brodovi ponovo moći da prolaze slobodno kroz moreuz.

"Iako je Iran pristao da broj brodova koji prolaze vrati na nivo prije rata, to ni na koji način ne znači povratak slobodnog prolaza kakav je postojao prije sukoba", prenijela je državna novinska agencija Fars.

Kako će se situacija dalje razvijati, ostaje da se vidi.