Sve "miriše" na sedamdesete: Zašto svi strepe i šta se tada dogodilo?

Prvi šok 1973. godine nastao je nakon što su Sjedinjene Američke Države pružile vojnu pomoć Izraelu u Jomkipurskom ratu, dok se borio protiv koalicije arapskih država. Kao odgovor, arapske članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) uvele su embargo na izvoz nafte SAD i zemljama koje su podržavale Izrael.

Posljedice su bile brze i teške, piše Si-en-en. Cijena nafte se gotovo učetvorostručila, a administracija predsjednika Niksona uvela je racionalizaciju goriva, što je dovelo do dugih redova na benzinskim pumpama i nacionalnih rasprava o prevelikoj zavisnosti od stranog goriva.

Ekonomija

Koliko dugo smo plaćali ekstremno skupo gorivo 2022. godine?

Embargo je konačno ukinut 1974. godine - ali olakšanje je bilo kratkog daha.

Samo nekoliko godina kasnije, 1979. godine, izbila je Iranska revolucija - svrgnut je šah, a zatim je izbio iransko-irački rat. Ova previranja ponovo su poremetila izvoz nafte i teško pogodila globalnu ekonomiju. Stopa nezaposlenosti naglo je porasla do nivoa kakvi nisu viđeni još od Velike depresije, a cijene nafte ostale su visoke godinama, počevši da opadaju tek tokom 1980-ih.

Svijet

Situacija izmiče kontroli: Uskoro pred nama nestašica hrane i jeftine energije

Ove krize su na kraju ostavile bliskoistočne zemlje "na čelu globalne naftne industrije, koja je prethodno bila uglavnom pod kontrolom velikih (privatnih) međunarodnih naftnih kompanija, kao i nad ogromnom većinom poznatih svjetskih rezervi nafte", napisao je američki akademik Džozef R. Rudolf.

Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA) upozorio je u ponedjeljak da bi tekući rat sa Iranom mogao da gurne svijet u još veću energetsku krizu nego što su bili naftni šokovi 1970-ih.