SZO upozorava: Do 2050. rak će na neki način pogoditi 92 odsto ljudi

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorila je da će broj oboljelih od malignih bolesti širom svijeta nastaviti da raste, navodi britanski list Gardijan, pozivajući se na nedavno objavljen izvještaj.

Prema podacima iz izvještaja, svake godine u svijetu se registruje 20,6 miliona novih slučajeva raka, dok 10 miliona ljudi umre od ove bolesti. Stručnjaci SZO procenjuju da bi do 2050. godine broj novoobolelih mogao da poraste na gotovo 35 miliona.

Istovremeno, procjenjuje se da će rak na ovaj ili onaj način pogoditi čak 92 odsto svjetske populacije - bilo da će ljudi sami oboljeti ili će se sa bolešću suočiti neko od njihovih najbližih. Ipak, mogućnosti za dijagnostiku i liječenje neće biti jednako dostupne svima.

"Godinama je priča o raku bila priča o naučnom napretku, novim tehnologijama, novim terapijama i novoj nadi. To jeste tačno i važno je o tome govoriti, ali to nije cijela priča", izjavio je rukovodilac tima SZO za borbu protiv malignih bolesti.

Nauka i tehnologija

Novo otkriće ruskih naučnika: Crijevna flora kao saveznik u borbi protiv raka kože

Prema njegovim riječima, tok bolesti i šanse za preživljavanje u velikoj mjeri zavise od ekonomskog stanja zemlje u kojoj pacijent živi.

Velike razlike između bogatih i siromašnih zemalja

Autori izvještaja ukazuju na velike razlike u preživljavanju oboljelih. U zemljama sa visokim prihodima 85 odsto pacijenata sa rakom dojke ili dječjim malignim bolestima živi najmanje pet godina nakon postavljanja dijagnoze, dok je u siromašnijim državama taj procenat manji od 30 odsto.

Razlike su izražene i kada je riječ o dostupnosti lečenja. U zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima dostupno je od devet do 54 odsto od 20 prioritetnih lijekova protiv raka koje preporučuje SZO, dok je u razvijenim zemljama dostupnost između 68 i 94 odsto.

U 23 države ne postoji ni oprema za radioterapiju. Izvještaj navodi i da dvije trećine zemalja još uvek ne pokriva liječenje malignih bolesti kroz sisteme univerzalnog zdravstvenog osiguranja, a zbog visokih troškova terapije u pojedinim djelovima svijeta čak 90 odsto pacijenata odustaje od liječenja.

Finansijski i psihološki teret bolesti

Istraživači ističu da oboljeli od raka mnogo češće imaju finansijske probleme i poteškoće sa mentalnim zdravljem. Veliki teret nose i članovi porodice koji brinu o oboljelima.

Jedna aktivistkinja iz Nigerije koja je i sama preživjela rak dojke, ispričala je da je svjedočila situacijama u kojima su roditelji morali da biraju između plaćanja liječenja djeteta i njegovog školovanja.

"Neka djeca su bila prinuđena da napuste školu jer su svi porodični prihodi odlazili na lečenje raka", rekla je ona.

Prema njenim riječima, u pojedinim zemljama dijagnoza raka i dalje je praćena predrasudama koje mogu imati tragične posljedice. Tako su, kako navodi, neke žene bile spremne da rizikuju život samo da ne pristanu na mastektomiju, odnosno hirurško uklanjanje dojke.

Ima i dobrih vijesti

Uprkos zabrinjavajućim podacima, autori izvještaja ukazuju i na pozitivne pomake.

Stručnjaci navode da postoji realna mogućnost da se rak grlića materice u budućnosti iskoreni, kao i da se u većini zemalja bilježi pad upotrebe duvana, naročito tamo gde postoje nacionalni programi za borbu protiv malignih bolesti.

Zamenik rukovodioca Odjeljenja za epidemiološki nadzor Međunarodne agencije za istraživanje raka istakla je da su četiri od deset novih slučajeva raka povezana sa faktorima rizika koji se mogu spriječiti, kao što su pušenje, infekcije, prekomerna upotreba alkohola i gojaznost.

Zdravlje

Uspješna metoda liječenja karcinoma kože u Sloveniji: Tumor uklonjen u 99.6 odsto slučajeva

Na kraju izvještaja, SZO je pozvala vlade širom sveta da prevenciji posvete istu pažnju kao i liječenju, kao i da obezbjede finansiranje svih faza borbe protiv raka - od prevencije i ranog otkrivanja do liječenja i nege oboljelih.

Kod koga se rak najčešće otkriva

Glavni onkolog Ministarstva zdravlja Rusije Andrej Kaprin izjavio je da se u toj zemlji više od polovine novih slučajeva raka otkriva kod žena.

"Oko 54 odsto svih novootkrivenih slučajeva beleži se kod žena, a 46 odsto kod muškaraca. Taj odnos je posljednjih deset godina ostao gotovo nepromjenjen", rekao je i dodao da se najveći broj novih dijagnoza i dalje postavlja kod starijih osoba, a da je prosječna starost oboljelih 65 godina.

Koji virusi mogu da povećaju rizik od raka

Pojedini virusi mogu da doprinesu razvoju malignih tumora, podsetio je onkolog Dmitrij Mironenko.

Prema njegovim riječima, jedna od teorija nastanka raka zasniva se na tome da DNK ili RNK virusi mogu da se ugrade u genetski materijal ljudske ćelije i pokrenu razvoj malignih promjena.

Među virusima koji se dovode u vezu sa nastankom raka nalaze se:

-humani papiloma virus (HPV),

-virusi hepatitisa B i C,

-herpes virus tipa 4 (Epštajn–Barov virus),

-herpes virus tipa 8,

-humani T-limfotropni virus, piše RBK lajf.

(rt balkan)