Tramp objavio privatne poruke Makrona: Šta je rekao, a šta je mislio?

Primjer za to je poruka koju je Tramp rano jutros podijelio sa javnošću, a koju mu je poslao francuski predsjednik Emanuel Makron. Jelisejska palata potvrdila je da je poruka autentična.

U njoj Makron navodi da ne razumije američku strategiju u vezi sa Grenlandom, koji Tramp prijeti da preuzme nauštrb transatlantskih odnosa. Francuski predsjednik takođe predlaže organizovanje sastanka grupe G7 u Parizu – nakon što Tramp napusti Davos, gdje učestvuje na ovogodišnjem Svetskom ekonomskom forumu – uz mogućnost susreta sa još nekoliko ključnih aktera sa strane, uključujući i Ruse. Na kraju, Makron poziva Trampa na večeru u Parizu u četvrtak.

Svijet

Makron: Krećemo se ka svijetu bezakonja, SAD nastoje da oslabe Evropu

Poruka na prvi pogled djeluje jednostavno, ali Makronovo laskanje Trampovom egu i ambicijama otkriva dublji podtekst o stanju današnjeg geopolitičkog poretka, piše Politico.

Šta je rekao?

„Moj prijatelju“

Šta je mislio?

Francuski predsjednik Trampa naziva „svojim prijateljem“, što je činio i javno. Neki njihovi susreti zaista su protekli dobro. Ipak, njihov odnos je, u najboljem slučaju, promjenljiv – obilježen čvrstim rukovanjima, Trampovim podbadanjima Makronovih diplomatskih inicijativa i nesuglasicama oko energetike.

Svijet

Tramp brutalno izvrijeđao Britance zbog "misterioznog" ostrva

Sinoć američki predsjednik nije pokazao naročitu naklonost prema Makronu nakon što je ovaj odbio da se pridruži Vašingtonskom „Odboru za mir“ za tranziciju u Gazi.

„Pa, niko ga ni ne želi jer će vrlo brzo otići“, rekao je Tramp novinarima. Zatim je zaprijetio uvođenjem carina od 200 odsto na francuska vina i šampanjce.

Šta je rekao?

„Potpuno smo usklađeni oko Sirije“

Šta je mislio?

Sirija je, bez sumnje, jedno od područja saglasnosti dvojice lidera. Obojica podržavaju bivšeg pripadnika Al Kaide, Ahmeda al Šaraua, kao lidera Sirije, uprkos neriješenim pitanjima pomirenja različitih zajednica u zemlji.

Isticanje Sirije dobar je način da se premoste brojna druga neslaganja između Trampa i Makrona: američka podrška krajnje desnim pokretima u Evropi, Makronova želja za strožom regulacijom tehnoloških giganata, rat Izraela i Gaze, klimatske promjene i uloga Ujedinjenih nacija, da pomenemo samo neka.

Šta je rekao?

„Možemo učiniti velike stvari u vezi s Iranom“

Šta je mislio?

Još jedno područje u kojem se Pariz i Vašington slažu – makar djelimično. Zemlje G7 zaprijetile su Iranu sankcijama ukoliko se nastavi krvavi obračun s demonstrantima u Teheranu, a Evropska unija razmatra dodatne mjere.

Ipak, postoje i ozbiljne razlike. Francuska ne podržava bombardovanje Irana, čime je Tramp više puta prijetio. Treba podsjetiti da je upravo Pariz učestvovao u sklapanju nuklearnog sporazuma s Iranom, iz kojeg je Tramp povukao SAD tokom svog prvog mandata.

Šta je rekao?

„Ne razumijem šta radiš s Grenlandom“

Šta je mislio?

Ovo je Makronov najblaži, gotovo eufemistički izraz u direktnoj komunikaciji s Trampom o temi koja trenutno potresa globalni poredak.

Francuska je javno bila znatno oštrija u reakcijama na Trampove prijetnje carinama evropskim saveznicima koji ne podržavaju njegove planove oko Grenlanda. Makron je zagovarao aktiviranje evropskog Instrumenta protiv prinude, takozvane „trgovinske bazuke“, dok su drugi lideri, poput njemačkog kancelara Fridriha Merca, pozivali da se diplomatiji pruži šansa.

Francuska je takođe poslala manji kontingent vojnika na Grenland i planira raspoređivanje kopnenih, pomorskih i vazdušnih snaga, iako detalji još nisu poznati.

Šta je rekao?

„Mogu da organizujem sastanak G7 nakon Davosa u Parizu u četvrtak popodne“

Šta je mislio?

Vrijeme je ključno.

Ako je Makron poruku poslao u ponedjeljak – kako je Politicu potvrdio visoki francuski zvaničnik – tada je predložio sastanak koji se direktno preklapa s vanrednim samitom lidera EU u Briselu u četvrtak uveče, što može ostaviti utisak nejedinstva unutar Unije.

Makronov poziv takođe otvara pitanje gdje tražiti rešenja kada transatlantski odnosi zapadnu u krizu.

Evropska unija je glavni okvir za odgovor na Trampove pretnje carinama, ali u njoj nema Ujedinjenog Kraljevstva, koje igra ključnu ulogu u bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu i raspravama o bezbjednosti Grenlanda.

Francuska vjerovatno predlaže format G7 jer trenutno predsjedava tom grupom i zato što ona uključuje važne arktičke aktere poput Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade.

NATO je tradicionalno glavni forum za raspravu o evropskoj odbrani i bezbjednosti, ali nije osmišljen za situaciju u kojoj jedna članica preti drugoj.

Šta je rekao?

„Mogu da pozovem Ukrajince, Dance, Sirijce i Ruse sa strane“

Šta je mislio?

Makronova očigledna spremnost da na sastanak G7 u Parizu, makar na marginama, pozove i Ruse zajedno s Ukrajincima i Dancima, vjerovatno će izazvati zabrinutost među Evropljanima.

Francuski predsjednik je više puta rekao da bi Evropa trebalo da obnovi dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon mirovnih pregovora između SAD, Ukrajine i Rusije. Međutim, Evropljani su podijeljeni oko toga ko bi trebalo da vodi te pregovore i da li treba imenovati posebnog evropskog izaslanika, dok Rusija nastavlja s napadima na Ukrajinu.

Pozivanje Rusa, čak i na marginama sastanka G7 u Parizu, može se protumačiti kao pokušaj rehabilitacije Moskve prije nego što je Putin pokazao bilo kakvu ozbiljnu volju za mirovne pregovore. To je rizična opklada.

Šta je rekao?

„Večerajmo zajedno u Parizu u četvrtak prije nego što se vratiš u SAD“

Šta je mislio?

Dobra večera u Parizu možda je put do Trampovog srca. Evropljani su primijetili da protokol, pompa i ceremonija američkog predsjednika dovode u dobro raspoloženje.

Prošlogodišnji samit NATO-a u Hagu smatran je uspješnim primjerom „umiljavanja Trampu“, uz obilje laskanja i druženja s kraljevskim porodicama.

Makron je razvio i poseban osjećaj za „večernju diplomatiju“, često pozivajući mađarskog premijera Viktora Orbana na večere u Parizu kako bi pokušao da izgladi razlike. Rezultati su, međutim, za sada – mješoviti.

(Indeks)