Ako pretjerano jedete i pijete za praznike, na ovo pazite

I dok se uživanje podrazumijeva, upravo u tim danima često posežu za aparatom za mjerenje krvnog pritiska ili šećera u krvi, što, kako ljekari upozoravaju, nije dobar znak.

Koliko zapravo smemo da uživamo i gde je granica između praznične radosti i rizika po zdravlje, otkrila je specijalistkinja opšte medicine, dr Danijela Cvetković.

Svijet

Australija obilježila početak 2026. godine

Praznična trpeza – radost, ali i opterećenje za organizam

Bogata i masna hrana nezaobilazni su dio novogodišnje tradicije, ali upravo tu, kako ističe doktorka, počinju i problemi. Zbog toga uživanje u hrani i piću mora imati jasnu mjeru, posebno kada je riječ o alkoholu.

''Svi smo pripremili pite, ruske salate, pečenje, krompir, dosta alkohola – srpska trpeza, ali treba biti jako oprezan, naročito zbog toga što polovina srpske populacije ima povišen krvni pritisak. Dakle, neće moći da se uživa bezgranično u alkoholu. Ženama upozorenje da alkohol deluje duplo lošije po žene nego po muškarce, podizanje krvnog pritiska od alkohola plus kalorije'', rekla je dr Cvetković.

Zanimljivosti

Sujevjerja koja se vezuju za početak godine: Ove stvari ne bi trebalo raditi 1. januara

Jedan dan pretjerivanja, posljedice već sutradan

Iako se često čuje opravdanje da je riječ o “samo jednom danu”, organizam veoma brzo reaguje na prejedanje.

-Jedan neumjereni dan sa duplo većom količinom unosa hrane dovodi do pola kilograma više sutra ujutru.

Osim tjelesne težine, problem su i nagli skokovi pritiska, šećera i masnoća u krvi, što može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba.

Alkohol, slatkiši i začarani krug

Prekomjerno uživanje u hrani i piću pokreće lančanu reakciju u organizmu.

''Ekscesivan unos alkohola ili hrane podiže nivo masnoće u krvi, podiže krvni pritisak, podiže nivo šećera u krvi. Previše šećera u jednom momentu, izlučivanje previše insulina, odmah par sati iza toga hipoglikemija, odnosno nagli pad nivo šećera u krvi sa jako neprijatnim simptomima tipa preznojavanja, trešenja, osjećaja vrtoglavice, gladi, pa opet prejedanja i onda dolazimo u začarani krug. Sve to ne može mnogo da se izmijeni u trpezi, ali može da se izmijeni u izboru ko će šta sa trpeze uzeti i posebno koliko će čega pojesti. U redu jedan aperitiv i se zaustaviti na tome. Eventualno 3-4 sata kasnije, u ponoć, jedna čaša vina da se nazdravi. Kraj'', jasna je dr Cvetković.

Ovakvi obrasci ponašanja u jelu često dovode do novog prejedanja, pa se ulazi u krug iz kojeg se teško izlazi tokom praznika.

Iako se praznična trpeza teško može promijeniti, izbor i količina hrane mogu. Kada je riječ o alkoholu, savjet je jednostavan i jasan. Isto važi i za kolače i torte – probati, ali u malim količinama.

Banja Luka

Najmlađi Banjalučani proslavili dječiju Novu godinu

Lijekovi se ne preskaču ni za praznike

Jedna od najčešćih grešaka tokom slavlja jeste prekid redovne terapije.

- Posebno upozorenje za ono što muškarci rade, najčešće – “danas ću da pijem alkohol, neću da pijem svoje uobičajene lijekove, možda se sudare u organizmu, pa imam neki problem”. Molim sve da popiju svoje lijekove za krvni pritisak i da popiju sve svoje lijekove za nivo šećera u krvi. Neće se sudariti, ali ako se pije alkohol i jede, a nisu se uzeli lijekovi, onda imamo duplo zlo. Definitivno će skočiti krvni pritisak, to je 100% predvidivo. Niste popili lijekove, popili ste alkohol i onda dođe i do hipertenzivne krize, može doći do infarkta, do šloga, do mučnine, strašnog bola u stomaku od prejedanja, pa nemogućnosti pankreasa, jetre i svega da to svari. Nadutost, drugi bolovi, mučnine, gorušice, to definitivno. Znači, makar uzmite svoje redovne lijekove i umjerenost, to bi bilo jedino rješenje.

Poslije obroka kretanje, a ne spavanje

Praznici često znače i više odmora, ali spavanje odmah nakon obilnog obroka nije dobar izbor, piše Blic.

''Najgori izbor je uspavati se poslije obroka. Poslije jela, iako ste previše jeli, rješenje je dosta vode piti i fizička aktivnost, da se to potroši. Šetnja je uvijek najtačniji odgovor, ali brza šetnja, ne ona sa zaostajanjem, nego onako da se malo zadišemo i poslije takvog obroka to je još bolje'', zaključila je dr Danijela Cvetković.