Izvor:
ATV
14.01.2026
14:44
Komentari:
0
Paljenje badnjaka jedan je od najvažnijih pravoslavnih običaja koji se vezuje za proslavu Božića. Svake godine, na Badnje veče, 6. januara, vjernici se pitaju šta se tačno radi sa badnjakom, kada se pali, da li se baca i kako se ovaj običaj poštuje u savremenim uslovima, posebno u gradovima i stanovima.
Badnjak se tradicionalno pali na Badnje veče, uoči Božića. U domaćinstvima koja imaju dvorište, badnjak se pali ispred kuće, obično u predvečerje, kada se porodica okupi. Paljenje prati božićni pozdrav i kratka molitva, uz želju za zdravljem, mirom i napretkom u godini koja dolazi.
U mnogim pravoslavnim domovima badnjak se unosi u kuću na Badnji dan i ostaje tokom Božića, a često i duže. Upravo tu nastaje dilema – šta se radi sa badnjakom koji ostane u kući do Malog Božića, da li se pali, baca ili čuva, i šta o tome kažu narodni običaji i Srpska pravoslavna crkva.

Društvo
Šta simbolizuje badnjak?
U zavisnosti od krajeva, badnjak se u kuću unosi na Badnji dan, a pali se za Badnje veče. Negdje ostaje tokom Božića, a u mnogim krajevima čuva se do Malog Božića (14. januar), ponegdje i do Bogojavljenja.
Ne postoji jedinstveno pravilo koje važi za sve krajeve. Običaj se razlikuje od regiona do regiona, ali je zajedničko jedno – badnjak se tokom tog perioda drži na počasnom mjestu u domu, najčešće uz ikonu ili božićnu svijeću.

Društvo
Sveti Vasilije Veliki: Zašto djevojke bacaju obuću?
Kada prođe Mali Božić, badnjak se ne zadržava u kući beskonačno, niti se baca u smeće. Postoji nekoliko prihvaćenih načina postupanja:
1. Dostojanstveno spaljivanje
U domaćinstvima sa dvorištem, badnjak se može spaliti na miran i bezbjedan način. U gradovima, najčešća praksa je da se badnjak odnese u crkveno dvorište, gdje se organizuje zajedničko spaljivanje.
2. Ostavljanje u prirodi
U nekim krajevima postoji običaj da se badnjak odloži u prirodu, na čisto mjesto, bez lomljenja i nepoštovanja, što simbolično predstavlja „vraćanje prirodi“.
3. Kraće čuvanje uz ikonu
Pojedine porodice badnjak čuvaju još nekoliko dana nakon Malog Božića, a zatim ga uklone na jedan od navedenih načina.
Prema i narodnom običaju i crkvenom stavu:
Takvo postupanje smatra se nepoštovanjem simbola, a ne „grijehom“ u strogom crkvenom smislu.
Srpska pravoslavna crkva ističe da je badnjak simboličan običaj, a ne crkvena zapovijest. Njegova suština nije u samom drvetu, već u duhovnoj pripremi za Božić, miru u porodici i vjeri.

Nauka i tehnologija
Evo kako da pročitate zamućenu poruku na Viberu
Crkva upozorava da se običaji ne smiju pretvarati u sujevjerje. Ako neko nema mogućnost da ispoštuje sve običaje, to nije duhovni prestup. Važniji su molitva, ljubav i praznični duh nego forma.
Iako danas većina ljudi živi u stanovima, običaj badnjaka i dalje ima svoje mjesto. On povezuje savremenog čovjeka sa porodičnom tradicijom, vjerom i nasljeđem koje se prenosi s koljena na koljeno.
Badnjak koji ostane u kući do Malog Božića podsjeća da Božić nije jedan dan, već praznik koji traje, a način na koji se sa njim postupa govori o odnosu prema vjeri, običajima i domu.

Gradovi i opštine
1 sedm
0
Nauka i tehnologija
1 sedm
0
Banja Luka
1 sedm
0
Zanimljivosti
1 sedm
0
Društvo
3 h
0
Društvo
4 h
0
Društvo
4 h
2
Društvo
5 h
0Najnovije
Najčitanije
Trenutno na programu