Ćosić: Saborno i dostojanstveno obilježavanje 30 godina od egzodusa sarajevskih Srba

- Sjećamo se kraja 1995. i početka 1996. godine kada su Srbi Sarajeva, nakon više od tri godine Odbrambeno-otadžbinskog rata, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma ostali bez prostora na kojima su generacijama živjeli, rađali se i umirali, a koje su u ratu odbranili - podsjetio je Ćosić.

Hronika

Ukradena torbica sa 30.000 KM: Vlasnik nudi nagradu

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva ukazao je na obavezu svih generacija da sjećanje na to vrijeme ne izblijedi.

- Zato mi je posebno važno što smo grad i svih šest opština zajednički odlučili da ovaj značajan jubilej obilježimo saborno, dostojanstveno i sa poštovanjem prema žrtvi koju je naš narod podnio zarad Republike Srpske - rekao je Ćosić.

On je najavio realizaciju niza aktivnosti u ustanovama kulture i obrazovanja, kao i u digitalnom prostoru kako bi se istina o egzodusa sarajevskih Srba sačuvali od zaborava.

- Pozivam sve naše sugrađane da svako na svoj način da doprinos kulturi pamćenja. O egzodusu mora da se govori u institucijama, naučnim krugovima, u porodicama, među mladima - naglasio je gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

Scena

Satanistički obredi bolesne sekte: Karleuša oplela po ''Beoviziji''

Ćosić ističe da o egzodusu mora da se govori u institucijama, naučnim krugovima i u porodicama, među mladima.

- To nije samo sjećanje na prošlost, već i odgovornost prema budućnosti. Danas, u Istočnom Sarajevu, nadomak naših nekadašnjih ognjišta, živimo i gradimo zajednicu mirno, odgovorno i ponosno. Odlučni smo da ostanemo, da se razvijamo i da svojoj djeci obezbijedimo siguran život dostojan čovjeka, poštujući sve druge i čuvajući svoj - poručio je gradonačenlnik Ćosić.

Masovni egzodus sarajevskih Srba zvanično je počeo 17. februara 1996. godine iz srpskih sarajevskih opština koje su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripale FBiH i trajao je gotovo do kraja marta.

Scena

Goca Tržan otvoreno o Miljani Kulić: ''U njoj nema trunke zla''

Procjenjuje se da je 120.000 do 150.000 Srba napustilo svoje domove u opštinama Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Rajlovac, Grbavica i Novo Sarajevo, a jedan od najpotresnijih aspekata bila je ekshumacija i prenošenje posmrtnih ostataka upokojenih na teritoriju Republike Srpske.