Zabuna oko broja iranskih balističkih raketa — u čemu je razlog

U oblasti procjene iranskog arsenala balističkih raketa došlo je do značajne zabune, piše „Maariv“ (Maariv).

Kako se navodi, razlog leži u različitom pristupu SAD i Izraela. Američka strana u obzir uzima sve rakete bez izuzetka — i kratkog i velikog dometa. Izrael se, s druge strane, fokusira isključivo na sisteme koji mogu da pogode njegovu teritoriju. U toj kategoriji, prema procjenama, Iran i dalje raspolaže sa više od 1.000 raketa i više od 200 lansirnih sistema.

U tekstu se navodi da se u Iranu trenutno ne proizvode nove balističke rakete, ali da se proizvodnja bespilotnih letjelica nastavlja. Prema procjenama izvora, obnavljanje iranskih pomorskih kapaciteta trajaće još nekoliko godina.

BiH

Intervju koji je Šmit htio zaustaviti: "Amerikanci Dodiku simbolično poslužili Vašu glavu na srebrnom poslužavniku"

Teško su oštećeni i sistemi protivvazdušne odbrane, kao i sredstva za otkrivanje ciljeva, što Iran, kako se navodi, ostavlja ranjivim na eventualne udare SAD ili Izraela.

Poseban dio teksta odnosi se na moguće poteze američkog predsjednika Donalda Trampa. Navodno razmatra dvije glavne opcije.

Prva je kratkotrajan vojni udar u trajanju od dva do tri dana na objekte nacionalne energetske infrastrukture, koji bi trebalo da predstavlja demonstraciju odlučnosti.

Druga opcija je nastavak pomorske blokade. Prema procjenama obavještajnih izvora, u Iranu ne postoje „mete od posebne vrijednosti“ čije bi uništenje sigurno natjeralo vlast na ustupke. Zbog toga se vjerovatnijim smatra scenario nastavka blokade, što bi krizu pretvorilo u dugotrajno nadmetanje u izdržljivosti.

Ekonomska situacija u Iranu nastavlja da se pogoršava. Tokom rata SAD su dozvolile Iranu izvoz nafte, ali su prihodi, kako se navodi, uglavnom usmjeravani na obnovu struktura režima — Korpusa čuvara islamske revolucije i „Basidža“, koji su pretrpjeli velike gubitke u vazdušnim udarima.

Svijet

Rusi testirali najnoviju nuklearnu raketu iz "pakla": Bojeva glava jača četiri puta od svih u toj klasi

Nakon prekida vatre i početka američke pomorske blokade, iranska ekonomija počela je naglo da slabi.

Inflacija, koja je i ranije iznosila oko 50 odsto, sada je, prema navodima teksta, dostigla 80 odsto. U zemlji je zabilježen ozbiljan nedostatak osnovnih životnih namirnica, što pogađa čitavo stanovništvo.

Istovremeno, SAD, kako se tvrdi, i dalje uspijevaju da održe svjetske cijene nafte na prihvatljivom nivou.

U slučaju nastavka blokade, uz povremene vojne incidente u području Hormuškog moruzea, situacija bi se mogla pretvoriti u dugotrajnu borbu iscrpljivanja. Analitičari smatraju da će upravo trajanje pritiska biti ključni faktor.

Kako se zaključuje u tekstu, istrajnost američke strategije mogla bi iransko rukovodstvo dovesti u složenu dilemu, koju je nekada sažeto opisao Šimon Peres:

„Na kraju ne možete istovremeno jesti žuti kolač i piti tešku vodu.“