AI bi u narednim godinama mogla postati najveći potrošač vode na svijetu?

Prema procjenama, do 2030. godine sistemi zasnovani na AI mogli bi trošiti više vode za hlađenje data centara nego što je ukupna godišnja potreba svjetske populacije za pitkom vodom.

Društvo

Stiže preokret, meteorolozi objavili i kada

U izvještaju se navodi da bi potrošnja električne energije povezana s vještačkom inteligencijom mogla da se udvostruči i dostigne oko tri odsto ukupne svjetske potrošnje struje. Istovremeno, emisije ugljen-dioksida povezane s radom AI infrastrukture mogle bi biti na nivou današnje Velike Britanije.

Posebnu zabrinutost izaziva procjena da bi data centri do kraja decenije mogli trošiti čak 9,3 biliona litara vode. Ta količina premašuje godišnje potrebe čovječanstva za vodom za piće, navodi se u dokumentu, prenosi The Conversation.com.

Efikasniji AI ne znači i manju potrošnju

Iako se često smatra da će tehnološki napredak učiniti AI sisteme energetski efikasnijim, autori izvještaja upozoravaju da bi se moglo dogoditi upravo suprotno.

Zdravlje

Prijeti najveća epidemija ebole u istoriji: Ovo su predviđanja za broj zaraženih

Pozivaju se na takozvani „Jevonsov paradoks“, ekonomski princip prema kojem povećanje efikasnosti neke tehnologije često dovodi do veće, a ne manje ukupne potrošnje resursa.

Drugim riječima, kako AI alati budu postajali jeftiniji, brži i dostupniji, njihova upotreba će se širiti na sve više sektora, što će povećavati ukupnu potrošnju energije i vode uprkos tehnološkim unapređenjima.

Data centri već troše ogromne količine struje

Prema podacima iz izvještaja, data centri su već prošle godine trošili približno onoliko električne energije koliko i Saudijska Arabija, koja se nalazi među najvećim svjetskim potrošačima struje.

Scena

Banjalučanin Saša Stojaković u polufinalu Zvezda Granda

Ako se prognoze ostvare, ugljenični otisak AI industrije do 2030. mogao bi biti toliko veliki da bi za njegovo neutralisanje bilo potrebno zasaditi 6,7 milijardi stabala i ostaviti ih da rastu deset godina.

Osim toga, za smještaj i rad nove infrastrukture biće potrebne ogromne površine zemljišta, dok će potražnja za rijetkim mineralima i elektronskom opremom dodatno rasti.

Upozorenje na rastući globalni jaz

UN upozorava i na neravnomjernu raspodjelu AI infrastrukture u svijetu. Trenutno samo 32 države posjeduju specijalizovanu cloud infrastrukturu za vještačku inteligenciju, a oko 90 odsto ukupnih kapaciteta nalazi se u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini.

Svijet

Pokušao da prokrijumčari više od 60 gmizavaca ispod odjeće: Evo koliku kaznu zatvora je dobio

Autori izvještaja smatraju da bi takva koncentracija mogla dodatno produbiti digitalni jaz između zemalja koje razvijaju i kontrolišu AI sisteme i onih koje ih samo koriste, dok bi ekološke posljedice, poput eksploatacije minerala i elektronskog otpada, često snosile siromašnije države.

Potreban održiviji razvoj AI

Zbog toga Ujedinjene nacije pozivaju na veću transparentnost tehnoloških kompanija kada je riječ o potrošnji energije, vode i emisijama povezanih s AI modelima.

U izvještaju se naglašava da bi zaštita životne sredine morala postati sastavni dio razvoja vještačke inteligencije, jednako važan kao i tehnološke inovacije.

Društvo

Satima u koloni: Kolaps na granicama sa svim državama sa kojima BiH graniči

Kako se AI sve više koristi u javnim službama, privredi i svakodnevnom životu, autori upozoravaju da pitanje njegove ekološke cijene više ne može ostati u drugom planu.