Za najbolji prinos luka posadite ga pored ovog povrća

U svijetu organske bašte, pravilan izbor biljaka koje rastu uz luk može biti presudan faktor između prosječne i rekordne berbe plodova krupnih kao pesnica.

Zanimljivosti

Da li ste na spisku najvećih "zavisnika"?

Prirodna simbioza: Šta saditi pored luka za rekordan prinos

U organskom baštovanstvu, koncept „prateće sadnje“ koristi se decenijama kako bi se biljke međusobno štitile i stimulisale rast. Crni luk je specifičan jer svojim intenzivnim mirisom odbija mnoge štetočine, ali mu je potreban komšija koji će mu uzvratiti uslugu.

Prema savjetima stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta, idealan partner za luk je šargarepa. Ova kombinacija je klasičan primjer obostrane koristi: luk svojim mirisom tjera šargarepinu muvu, dok šargarepa uzvraća tako što rastjeruje lukovu muvu, najopasnijeg neprijatelja vaših leja.

Kada planirate šta saditi pored luka, imajte na umu da šargarepa svojim dubokim korjenom dodatno rastresa zemlju. To omogućava glavicama luka da se nesmetano šire u rastresitom supstratu, umjesto da se „bore“ sa tvrdom i zbijenom zemljom. Pored šargarepe, odlični pratioci su i kamilica ili čubar, koji dokazano poboljšavaju aromu samog povrća.

Hronika

Prizori zastrašujući: Teška nesreća u BiH, kamion prevrnut

Zaštita od štetočina bez hemije uz prave komšije

Lukova muva može u potpunosti uništiti trud ako se ne preduzmu preventivne mjere. Sadnja aromatičnog bilja u neposrednoj blizini je najstariji trik iz bakine bilježnice. Neven i kadifica nisu samo ukras bašte; njihovo korjenje luči supstance koje su toksične za nematode u zemljištu, dok miris cvjetova zbunjuje insekte.

Iskusni baštovani često savjetuju da se na ivicama leja sa lukom posije malo peršuna ili celera, jer ove biljke zadržavaju vlagu u površinskom sloju zemlje, što luku izuzetno prija tokom vrelih junskih dana.

Razmišljajući o tome šta se sadi uz luk, ne smijemo zaboraviti ni jagode. Iako djeluje neobično, luk i jagode su sjajni partneri jer luk djeluje kao prirodni fungicid.

Smanjuje rizik od pojave sive plijesni na plodovima jagoda. Zauzvrat, široki listovi jagoda prave blagu sjenku zemljištu, sprečavajući njegovo prebrzo isušivanje, što je ključno za razvoj krupnih i sočnih glavica.

Republika Srpska

Poreska uprava upozorila obveznike: Ovo je rok za podnošenje prijava

Biljke koje treba izbjegavati u blizini luka

Kao što postoje dobri susjedi, postoje i oni koji mogu ozbiljno ugroziti razvoj vašeg povrća. Glavno pravilo koje prenosi narodna tradicija, ali i savremena agronomija, jeste da luk nikako ne treba saditi pored mahunarki.

Grašak, pasulj i boranija fiksiraju azot u zemljištu na način koji direktno koči razvoj lukovica. Umjesto da energiju usmjeri na rast glavice, luk u blizini graška često počne prekomjerno da tjera „pera“ (zeleni dio), dok podzemni dio ostaje zakržljao.

Takođe, izbjegavajte sadnju pored kupusnjača poput brokolija ili karfiola u prevelikoj blizini. Iako ne postoji direktna netrpeljivost, ove biljke su veliki potrošači hranljivih materija i imaju veoma širok korjenov sistem koji može „ugušiti“ luk.

Prilikom odlučivanja šta posaditi uz crni luk, uvijek dajte prednost korjenastom povrću ili začinskom bilju koje ne raste previše u širinu.

Hronika

Tužilaštvo objavilo detalje hapšenja Nemanje Miljkovića i zatražilo pritvor

Praktični koraci za sadnju krupnog luka

Da biste dobili glavice krupne kao pesnica, nije dovoljno samo izabrati pravog komšiju, već i poštovati razmak. Preporuka je da se luk sadi na rastojanju od 10 do 12 centimetara u redu, kako bi svaka biljka imala dovoljno prostora za širenje.

Ukoliko primjenjujete mješovitu sadnju, možete naizmjenično saditi jedan red luka, pa jedan red šargarepe.

Pripremite zemljište u jesen dodavanjem pregorelog stajnjaka ili komposta.

Birajte sunčana mjesta, jer luk traži minimum 6 do 8 sati direktne svjetlosti.

Region

Janša komentarisao izbore: Bilo je nepravilnosti

Zalivajte rano ujutru, isključivo uz korijen, izbjegavajući kvašenje listova kako biste spriječili plamenjaču.

Redovno okopavajte površinski sloj zemlje da bi korjen dobio neophodan kiseonik, prenosi Krstarica.