Psiholog tvrdi: Lagali su vas, ovo nisu najbolje godine - naprotiv

Profesorka psihologije i osnivač Stanford centra za dugovečnost, Laura Karstensen, ističe da ne samo da su tinejdžerski uzrast i dvadesete godine najgore vrijeme u našim životima – sa najvišim stopama usamljenosti, anksioznosti i depresije – već i da griješimo kada govorimo mladim ljudim da su im to najbolje godine, prenosi "RTS".

Profesorkina istraživanja dosljedno govore da ljudi, počevši od sredine dvadesetih godina, počinju da doživljavaju manje negativnih emocija.

Svijet

Otac izbo seksualnog prestupnika jer je komentarisao njegovu kćerku

To ne znači da imaju češće ili intenzivnije pozitivne emocije, već da se njihova emocionalna ravnoteža poboljšava kako stare.

Treba li se radovati starosti

Mnogo toga se ne može voljeti kod starenja, napominje prof. Karstensen u intervjuu koji je dala za časopis "Tajm". Fizički nije prijatno, ali emocionalno jeste.

"Ne postoji savršena faza u životu – uvijek postoje kompromisi. Kada ste mladi i jadni, takođe ste na svom fizičkom vrhuncu, i to je divno. Imati neograničenu budućnost je takođe uzbudljivo. Stariji ljudi to nemaju, ali imaju osjećaj fokusa i onoga što im je važno u životu. Postoji ta suprotstavljenost fizičke vitalnosti i emocionalnog bogatstva, i to se dešava u različitim fazama na različite načine“, objašnjava profesorka.

S godinama gradimo bolje emocionalno iskustvo. Zadovoljniji smo svojim vezama i mirniji smo sami sa sobom. Takođe, kako starimo, prestajemo toliko da marimo za trivijalne stvari koje nas izluđuju u ranijim fazama života.

"Pored toga, što se tiče kognitivne obrade, bukvalno smo skloniji da vidimo, čujemo i pamtimo pozitivne informacije više nego negativne", dodaje profesorka.

Svijet

UZNEMIRUJUĆI SNIMAK Majka stavila sina u vakuum kesu i usisala vazduh, on vikao samo jedno

Stariji ljudi nisu srećniji, ali bilježi se značajno smanjenje besa, tuge, straha i anksioznosti. Zato se kaže da se emocionalna ravnoteža poboljšava sa godinama – nismo srećniji, već nam emocionalni život postaje bogatiji.

Kada dolazi do ove promjene

Urađena je velika longitudinalna studija koja se bavi ovim problemom i rezultati pokazuju da su dvadesete godine najgore. Zatim se bilježi izvjesno smanjenje negativnih emocija do četrdesetih i pedesetih godina.

Emocionalno gledano, šezdesete i sedamdesete godine su vrhunac života. Tako da se smatra da je glavna promjena između 40. i 60. godine.

Još jedan pouzdan nalaz ima veze sa onim što nazivamo prosocijalnim ponašanjem – u osnovi davanje i činjenje stvari za druge ljude. Stariji ljudi su skloniji prosocijalnom ponašanju i osjećaju se bolje kada to čine, tako da daju više i zauzvrat dobijaju više.

Mit o sukobu generacija

Jedan od iznenađujućih uvida o starenju do kojih je došla profesorka Karstensen, je i taj da stariji ljudi vole mlađe ljude i po prvi put u ljudskoj istoriji, zato što živimo duže, imamo relativno ravnomernu raspodelu starosti u populaciji, što omogućava da se kombinuju vještine, snaga i ambicije mladih sa prosocijalnošću, iskustvom i emocionalnom ravnotežom starijih ljudi.

Postoji velika zabrinutost zbog starenja društava: da će stariji ljudi smanjiti produktivnost, da će biti teret i tako dalje.

Svijet

Rasprava braće eskalirala u oružani sukob: Policija reagovala, pa ih napao pitbul

"Za ovo postoji vrlo malo dokaza", ističe profesorka.

"Ali ne može se poreći da postoji nesklad između načina na koji živimo, društvenih politika i struktura koje nas vode kroz život i dužine našeg života", dodala je.

Svijet su izgradili mladi za mlade

Sadašnje generacije se rađaju u svijetu koje su bukvalno izgradili mladi ljudi za mlade ljude, od znanja koje se nalazi u bibliotekama medicinskih fakulteta do visine stepenica kojima se svakodnevno penjemo. Pretpostavljeni korisnik je mlada osoba i to je jedan od razloga zašto postoji toliko problema vezanih za starenje.

"Kako bi trebalo da izgleda obrazovanje kada doživimo 100 godina i radimo do 80? Kako bi porodice trebalo da razmišljaju o definiciji porodice, koja se dugo smatrala nuklearnom porodicom? Sada većina porodica ima najmanje tri ili čak četiri generacije koje žive u isto vrijeme. Ko je kome odgovoran i kada dajemo finansijsku podršku našoj djeci? Da li bi trebalo da čekamo dok ne umremo? Pa, ako ćete umrijeti sa 100 godina, vaša djeca moraju da čekaju dok ne napune 80 godina da bi naslijedili porodičnu imovinu, na primjer“, naglašava profesorka.

Međugeneracijska saradnja

Međugeneracijska saradnja je nešto o čemu ne razmišljamo dovoljno, napominje dr Laura Karstensen.

Uglavnom smo segregirani po godinama, tako da mladi ljudi nemaju starije ljude koji su im prijatelji.

Imamo rođake, tako da jedino komuniciramo kroz generacije unutar porodica.

Svijet

Ovo je najsjevernija prodavnicu na svijetu: Šta je na rafama i kakve su cijene

Jedan od načina da se uspostave ove veze je da ljudi različite starosne dobi rade zajedno na nečemu što treba riješiti – da postoji neka vrsta zajedničkog izazova, bilo da se radi o distribuciji hrane, izgradnji društvenog centra ili nečemu gdje se ljudi okupljaju da zajedno rade na projektu.