Škrbić za ATV: Univerzitet u Banjaluci mora biti jedan od motora razvoja Srpske

Škrbić je za ATV rekao da je prihvatio funkciju sa jasnim ciljem – da iskustva koja je stekao na Medicinskom fakultetu, prije svega u oblasti razvoja nastave, nauke, istraživanja i međunarodnog pozicioniranja, primijeni na nivou cijelog Univerziteta.

"Pa ne bih rekao da je turbulentno vrijeme. Neki su pokušali da od toga naprave možda neku malo turbulenciju, kao što ste rekli, ali mislim da ide sve svojim tokom. Senat je na svojoj posebnoj sjednici, odmah poslije godišnjih odmora, zasjedao i jednoglasno donio odluku, na prijedlog dekana Ekonomskog fakulteta, da me predloži za vršioca dužnosti do raspisivanja normalnog, redovnog konkursa, odnosno prijave za redovan izbor. Tako da sam prihvatio tu poziciju", rekao je Škrbić.

Kako je naveo, upravo je iskustvo sa Medicinskog fakulteta bilo ključno za njegovu odluku da prihvati novu funkciju.

"I tada sam rekao, isključivi razlog što prihvatam je da sve ono što sam radio na Medicinskom fakultetu u cilju promocije fakulteta, boljeg međunarodnog pozicioniranja, uvođenja nekih novih standarda razvoja nastave, razvoja nauke, istraživanja, da primijenim i na fakultetu. I tada sam rekao: ukoliko ja nemam podršku i saradnju fakulteta, onda ovaj posao nije za mene ili bi možda trebalo neko drugi to da radi", kazao je Škrbić.

Svijet

Banjalučanin papreno kaženjen jer je na pumpi proveo svega 39 sekundi

Ističe da je odluka Senata bila jednoglasna, a da nova funkcija, iako izazovna, predstavlja priliku da se na nivou cijelog Univerziteta naprave iskoraci u različitim oblastima.

"Jednoglasna odluka je bila svih članova koji su bili prisutni na sjednici Senata, tako da sam se prihvatio ovog posla koji, moram priznati, jeste izazovan iz više razloga", rekao je Škrbić.

On objašnjava da je upravljanje jednim fakultetom značajno drugačije od upravljanja cijelim Univerzitetom.

"Rukovoditi jednim fakultetom, posebno ako ste s tog fakulteta i ako već poznajete sve sitnice i krupnice koje čine jedan fakultet, onda vam rukovođenje u svojoj vlastitoj kući i nije problem, iako je izazovno u smislu da, ukoliko želite da napravite neki iskorak a ja uvijek želim da napravim iskorak, uvijek želimo da napravimo više i mislim da uvijek možemo više i bolje. Ali ovo je sad nešto sasvim drugo", naveo je.

Univerzitet u Banjaluci, podsjeća Škrbić, nije jedna organizaciona cjelina sa ograničenim brojem studijskih programa. Riječ je o sistemu koji obuhvata 17 fakulteta i institute.

"Sad više nije jedan fakultet sa svojim smjerovima i svojim karakteristikama, ovo je sada 17 fakulteta i instituti. Tako da se tu sada i, ajde da kažem, izazovi ne mogu reći problemi, iako ih sigurno ima i biće ih multipliciraju i stvaraju jedan drugačiji... Zahtijevaju drugačiju postavku, drugačiju poziciju", kaže Škrbić.

Cilj je, dodaje, da se nađe način za rješavanje problema i odgovor na izazove sa kojima se suočavaju fakulteti od nastave i nauke do saradnje sa privredom, drugim univerzitetima i međunarodnim institucijama.

"Opet s ciljem da, koliko god je to moguće a mora biti moguće nađemo načine kako da prevaziđemo probleme s kojima se svaki fakultet suočava, izazove koje ima u smislu nastave, u smislu nauke, u smislu ovog ekonomskog otvaranja, odnosno privrednog otvaranja, saradnje sa drugim partnerima, saradnje sa drugim univerzitetima i fakultetima, međunarodnom promocijom", rekao je.

Gradovi i opštine

Gori Lipa, nepristupačan teren otežava gašenje

Jedan od pravaca razvoja vidi i u uvođenju većeg broja programa koji bi se izvodili na engleskom jeziku, što bi, smatra, dodatno otvorilo Univerzitet prema studentima i profesorima iz inostranstva.

"To su stvari koje su neophodne da, ukoliko hoćemo da Univerzitet u Banjoj Luci bude što je moguće bolje rangiran i prepoznatljiv, i da bude u službi građana ne samo Banje Luke, već cijele Republike Srpske, i da bude okosnica ili, ja kažem, jedan od motora privrednog razvoja Republike Srpske. A ja mislim da to imamo", naglasio je Škrbić.

Tri pravca razvoja Univerziteta

Škrbić kaže da je o pravcima razvoja već razgovarao sa dekanima, ali i sa resornim ministrom, profesorom Dragom Mastilovićem.

"Mislim da ja sam to i razgovarao sa dekanima, a evo imali smo i posjetu ministra, našeg resornog ministra, profesora Draga Mastilovića, i njemu sam isto to rekao – da nekako vidim pravce razvoja Univerziteta u neka tri smjera ili tri pravca koja bi morala biti dominantna", rekao je Škrbić.

Prvi pravac odnosi se na kadrovsko jačanje Univerziteta i promjenu načina vrednovanja rada nastavnog osoblja.

Škrbić podsjeća da su ranije, u periodu kada je bio ministar zdravlja u Vladi Republike Srpske, donošena rješenja koja su, između ostalog, rad profesora mjerila kroz broj časova.

"To je nešto što nas opterećuje već duže vrijeme. Ja se sjećam kad sam bio u Vladi kao ministar zdravlja, tada sam zajedno sa ministrom prosvjete pošto je visoko obrazovanje tada bilo uz Ministarstvo prosvjete tada smo još, nastojeći u cilju stabilizacije Univerziteta, donijeli određene zakone i norme kojima faktički valorizujemo ili mjerimo rad profesora na osnovu broja časova“, naveo je.

Iako je takav model, kaže, možda imao smisla u određenom prelaznom periodu, danas ga smatra nedovoljnim.

"Rad na univerzitetu nije isti što i rad u srednjoj ili osnovnoj školi. I ne možete profesore univerziteta koji su, ajde da kažem, slobodoumni ljudi, ljudi koji se bave naukom, koji se bave istraživanjima, koji usput i predaju da prenesu svoje znanje i studentima... Ne možete profesora univerziteta da normirate na osnovu broja časova", rekao je Škrbić.

Region

Drama u avionu za Zagreb: Djevojčica pozvala stjuardesu pa joj pokazala strašnu poruku

Najavljuje da bi ova oblast trebalo da bude uređena novim zakonskim rješenjima.

"To je, znači, prva stvar koju moramo da riješimo. Ja sam to već ministru najavio i kroz novi zakon koji upravo pripremamo ćemo morati iznaći mogućnosti i načine kako da savremenije valorizujemo rad profesora, nastavnika, saradnika na svim fakultetima", kaže Škrbić.

On naglašava da se to ne odnosi samo na Univerzitet u Banjaluci, već i na Univerzitet u Istočnom Sarajevu i sistem visokog obrazovanja u cjelini.

Paralelno sa promjenom sistema vrednovanja, neophodno je, kaže, povećati broj nastavnika i istraživača, posebno mladog kadra.

"Moramo otvoriti vrata, moramo napraviti plan sa Vladom, mi smo državni univerzitet, dobrim dijelom, najvećim dijelom zavisimo od budžeta Vlade Republike Srpske i moramo napraviti plan programiranja ili reprogramiranja načina finansiranja i angažmana profesora s ciljem da povećamo broj... da popunimo mladim kadrom, da dobijemo jedan značajniji broj novih ljudi koji nam trebaju za buduće vrijeme", naveo je.

Prema njegovim riječima, kadrovsko jačanje je preduslov za kvalitetniji rad fakulteta.

"Bez tog kvantiteta nema ni kvaliteta. Ja obično kažem da bez kritične sive mase – mislim na sive moždane ćelije kao u atomskoj fizici, bez kritične sive mase nema ni lančane reakcije. Ne možete očekivati boljitak ukoliko imate svega par ljudi na jednoj katedri, primjera radi", kaže Škrbić.

Zanimljivosti

Ovo cijepa srce: Roda stradala, mužjak ostao sam sa mladuncima - onda se dogodilo nešto nevjerovatno

Zbog toga će, dodaje, biti neophodni razgovori sa resornim ministrom i ministrom finansija, kako bi se napravio dugoročan plan jačanja Univerziteta.

"Moramo razgovarati sa resornim ministrom, sa ministrom finansija, napraviti plan i ući progresivno u jačanje Univerziteta, odnosno fakulteta, a time i Univerziteta", istakao je.

Jačanje naučnoistraživačkog rada

Drugi veliki pravac razvoja Univerziteta, prema Škrbićevim riječima, jeste jačanje naučnoistraživačkog kapaciteta.

Kao primjer navodi Medicinski fakultet u Banjaluci i Centar za biomedicinska istraživanja, koji smatra jednim od najboljih primjera kako se mogu izgraditi ozbiljni naučni kapaciteti.

"Druga stvar o kojoj smo već razgovarali, koju sam najavljivao, je nešto bez čega nema univerziteta, nema nijednog fakulteta, a to je jačanje naučnoistraživačkog kapaciteta", rekao je Škrbić.

On smatra da rezultati Medicinskog fakulteta mogu da budu model i za druge članice Univerziteta.

Centar, dodaje, pokazuje da se i u Republici Srpskoj mogu stvoriti institucije koje su sposobne da privlače projekte i ostvaruju međunarodnu saradnju.

"I to je najbolji primjer da se tako nešto može napraviti i kod nas, da bude respektabilno, da budemo resursni centar, da grabimo projekte", naveo je Škrbić.

Škrbić smatra da naučni potencijal ne smije biti koncentrisan samo na jedan fakultet.

"Mi moramo na svakom fakultetu razviti nauku u onom obliku koji je tom fakultetu potreban", poručio je.

Kao primjere navodi različite oblasti u kojima Univerzitet već ima kadrovski i infrastrukturni potencijal.

"Ako se to moglo uraditi na Medicinskom fakultetu u Banjaluci i da bude perjanica i da bude primjer drugim fakultetima, zašto ne bi moglo biti na AGF-u, Arhitektonsko-građevinskom, zašto ne bi moglo biti na Filozofskom imaju kapacitet zašto ne bi moglo na Poljoprivrednom, jer svima govorimo i znamo da smo agrarna zemlja, zašto ne može na Šumarskom, a znamo da smo puni šume?", rekao je Škrbić.

Prema njegovim riječima, potencijal postoji, ali je neophodno naučne kapacitete razvijati planski i održivo.

"Postoje mogućnosti, postoji jedan veliki kapacitet koji treba iskoristiti, ali moramo znalački to odraditi i napraviti da to bude održivo", kaže Škrbić.

Veća međunarodna vidljivost

Razvoj nauke, smatra Škrbić, mora biti praćen većom međunarodnom vidljivošću i brojem naučnih publikacija.

Zato kao poseban cilj izdvaja stvaranje naučnih instituta, centara i centara izvrsnosti koji bi bili osnova za istraživanja, publikacije i međunarodnu saradnju.

"To je druga stvar, znači, jačanje naučnih kapaciteta, s jednim posebnim ciljem, a to je da kroz te naučne institute, institucije, centre izvrsnosti koje želimo da pravimo, da pokrenemo i publicističku aktivnost. To što se ispituje, da se publikuje", naveo je.

Posebno ističe značaj publikacija u međunarodno priznatim časopisima.

"Ako ne publikujete u međunarodnim časopisima, na časopisima koji su na takozvanoj listi Web of Science, vi kao da ne postojite“, poručio je Škrbić.

Svijet

Decenijama jedini u selu od 14 kuća: Ima 70 godina i samo jedan veliki strah

Kao primjer rezultata koji se mogu postići navodi period rukovođenja Medicinskim fakultetom.

"Impakt fakulteta koji sam do sad vodio je bio u eksponencijalnoj liniji po broju objavljenih radova, broju citata, prisutnosti na međunarodnoj sceni, međunarodnim kongresima i tako dalje", rekao je.

Smatra da to iskustvo treba prenijeti i na druge članice Univerziteta, kako bi naučni rezultati bili osnov za nova partnerstva i projekte.

Gostujući profesori iz cijelog svijeta

Jedan od načina za jačanje međunarodne pozicije Univerziteta jeste i angažovanje vodećih stručnjaka iz inostranstva.

Škrbić kaže da naučni centri mogu biti platforma za dovođenje gostujućih profesora, organizovanje predavanja i uspostavljanje dugoročne saradnje.

"Kad već to imamo, opet dobro iskustvo koje nosim je to da kroz taj centar... Taj centar je prilika da vi angažujete gostujuće profesore iz cijelog svijeta, da svako u svojoj branši kaže: ‘Ovaj profesor je vodeći u tom segmentu’, i to... Pozvaćemo ga da održi predavanje, pozvaćemo ga da bude naš član", naveo je Škrbić.

Upravo kroz takve modele, smatra, Univerzitet u Banjaluci može da ojača svoju poziciju u regionu i izvan njega.

Za Škrbića, ključni ciljevi su jasni: kadrovsko podmlađivanje, drugačije vrednovanje rada profesora, snažniji naučnoistraživački rad, veće izdvajanje za nauku, povezivanje sa privredom i snažnija međunarodna saradnja.

Sve to, kaže, treba da vodi ka tome da Univerzitet u Banjaluci bude moderna i konkurentna visokoškolska ustanova i jedan od nosilaca razvoja Republike Srpske.