Policija dnevno reaguje 5-10 puta zbog mentalno rastrojenih komšija

Splitska policija svakodnevno postupa prema osobama koje u rastrojenom stanju narušavaju javni red i mir ili su počinile porodično nasilje, odnosno drugo krivično djelo. Po prijavama građana reaguje i u slučajevima kada nije počinjen prekršaj ili krivično djelo iz njene nadležnosti — najčešće se radi o sakupljanju otpada u stanu, nekontrolisanom puštanju vode, buci i sličnim situacijama.

Ponavljana postupanja

„Svakog dana na području županije imamo između pet i deset ovakvih intervencija, uključujući i pružanje pomoći radnicima Hitne medicinske pomoći prilikom prisilnog odvođenja u bolnicu.

U većini slučajeva radi se o istim osobama s mentalnim oboljenjima prema kojima smo već više puta postupali. Procjenjujemo da samo na području Splita živi najmanje tridesetak takvih hroničnih slučajeva, zbog kojih su ljudi iz njihove neposredne okoline uznemireni“, kaže načelnik PU splitsko-dalmatinske Marko Srdarević.

U policiji ističu da su zabrinuti jer, po njihovom mišljenju, ne postoji dovoljno razvijen sistem koji bi kontinuirano brinuo o osobama s duševnim smetnjama, posebno o onima koje žive same i ne uzimaju propisanu terapiju, pa dospijevaju u stanje rastrojenosti zbog kojeg ih policija mora odvesti u bolnicu.

Prisilno liječenje

Ako ljekari procjene da osoba nije opasna za sebe ili druge, ili je terapijom brzo stabilizuju, često bude otpuštena. Prema ocjeni policije, sudovi i zdravstvene ustanove relativno rijetko određuju prisilno liječenje.

Prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, kada policija dovede osobu u ambulantu hitnog psihijatrijskog prijema, a psihijatar utvrdi razlog za bolničko liječenje, potreban je informisani pristanak pacijenta.

Ako pacijent odbije pristanak, a postoje medicinske indikacije za prisilnu hospitalizaciju, može biti zadržan najduže 48 sati. U tom roku psihijatri odlučuju hoće li osobu otpustiti ili sudu uputiti prijedlog za donošenje rješenja o prisilnoj hospitalizaciji.

Najopterećenija psihijatrija u državi

Predstojnik Klinike za psihijatriju KBC Split Trpimir Glavina izjavio je da je prošle godine bilo oko 1.300 hospitalizacija, od čega 58 prisilnih.

Region

Nestao planinar u Crnoj Gori, traje potraga

Klinika raspolaže sa 80 kreveta, uključujući sedam za dugotrajno liječenje. Po broju postelja najveća je u Hrvatskoj i jedina bolnička psihijatrijska ustanova na tom području. Popunjenost kapaciteta posljednjih mjeseci iznosi između 90 i 100 odsto, zbog čega je među najopterećenijima u zemlji.

Jedne godine imali su 1.500 hospitalizovanih pacijenata, od čega je hiljadu dovedeno u pratnji policije. Godišnje kroz psihijatrijske ambulante prođe oko 65.000 pacijenata. U bolnicu Ugljan prošle godine upućeno je 25 pacijenata, a u Psihijatrijsku bolnicu Rab 315.

Ograničenje poslovne sposobnosti

Kada se stanari obrate Zavodu za socijalni rad zbog problema sa susjedom, najprije se procjenjuje postoje li zakonski uslovi za postupanje.

Ekonomija

Od prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva skoro 130 miliona KM

Ograničenje poslovne sposobnosti određuje se samo ako osoba, zbog duševnih smetnji ili drugih razloga, nije u stanju brinuti se o svojim pravima i interesima i ako se zaštita ne može postići blažim mjerama. Postupak se sprovodi uz strogo poštovanje prava i dostojanstva osobe.

U slučajevima neposredne opasnosti za život ili sigurnost primjenjuju se odredbe zakona iz područja zaštite osoba s duševnim smetnjama, što je u nadležnosti zdravstvenih ustanova i suda. Građanima se savjetuje da svaku neposrednu prijetnju ili nasilno ponašanje bez odlaganja prijave policiji.

Hronika

Zaprimljene dvije prijave protiv serijskog predatora iz Tešnja

Na Opštinskom sudu u Splitu navode da se u postupku lišenja poslovne sposobnosti najprije sprovodi vještačenje od strane medicinskog stručnjaka, nakon čega se osoba saslušava. Ako sud donese odluku o lišenju, određuje koje radnje osoba više ne može samostalno preduzimati, a Hrvatski zavod za socijalni rad imenuje staratelja.

Prema podacima Županijskog suda, tokom 2025. godine u toku je bilo 115 predmeta: doneseno je 56 rješenja o prisilnom smještaju, 11 o liječenju na slobodi, 42 o upućivanju u psihijatrijsku ustanovu radi prisilnog smještaja, četiri o produženju prisilnog smještaja, jedno o obustavi postupka i jedna službena bilješka.

Obim problema

Prema podacima resornog ministarstva, u Hrvatskoj je pod starateljstvom oko 18.000 odraslih osoba. Od toga je između 8.300 i 8.500 potpuno lišeno poslovne sposobnosti, a 4.300 do 4.500 djelimično.

Svijet

Teroristički napad u Ukrajini

U Registru osoba s invaliditetom iz septembra 2024. godine evidentirano je 156.228 osoba s mentalnim oštećenjima, 33.366 s intelektualnim oštećenjima i 6.125 osoba sa dijagnozama iz spektra autizma.

Prevalencija mentalnih poremećaja, i globalno i u Hrvatskoj, iznosi oko 10 odsto. Iako u ukupnom broju bolničkih liječenja učestvuju sa oko šest odsto, mentalni poremećaji su na prvom mjestu po dužini hospitalizacije.

Stručnjaci upozoravaju da to ukazuje na nedovoljno razvijene mehanizme ranog prepoznavanja i liječenja na primarnom nivou zdravstvene zaštite. Pravovremeno prepoznavanje rizika, adekvatna terapija i organizovana podrška u zajednici mogli bi značajno smanjiti potrebu za hospitalizacijom, povećati izglede za oporavak i umanjiti stopu invaliditeta.

Zbog toga se naglašava potreba za razvojem oblika brige u zajednici, jačanjem primarne zdravstvene zaštite, multidisciplinarnim pristupom i intersektorskom saradnjom kako bi pomoć bila dostupnija i izvan bolničkog sistema.

(Indeks)