Neka su izuzetno jeziva: 10 predviđanja za narednu deceniju

Centar redovno analizira globalne trendove, a njegovo najnovije istraživanje donosi stručnu projekciju svijeta kakav nas očekuje 2036. godine.

Umjesto nagađanja, analiza se temelji na istraživanju sprovedenom krajem 2025. u kojem je učestvovalo 447 vodećih stručnjaka iz 72 države.

Svijet

U zamrzivaču pronađena tijela dvije bebe

Ispitanici iz privatnog, vladina i akademskog sektora, predvođeni ekspertima iz SAD i Evrope uz doprinos Globalnog juga, pružili su sveobuhvatan uvid u geopolitičku budućnost.

Rezultati otkrivaju izražen pesimizam: čak 63% stručnjaka vjeruje da će svijet 2036. biti u lošijem stanju nego danas.

Ovakvo mračno raspoloženje, u kojem tek manjina očekuje pozitivan pomak, sugeriše da nas očekuje decenija puno ozbiljnih izazova za globalnu bezbjednost i ekonomiju.

1. Kina postaje vodeća svjetska sila i napada Tajvan

Iako većina ispitanika predviđa da će SAD zadržati vojnu nadmoć, prevladava stav da će Kina postati vodeća svjetska ekonomska sila (58%). Era američke dominacije polako ustupa mjesto bipolarnom ili multipolarnom poretku u kojem će se ove dvije sile boriti za prevlast.

Hronika

Snimak trenutka kada tramvaj iskače iz šina: Dramatične scene na ulici

Zabrinutost zbog mogućih sukoba raste, pa tako čak 70% stručnjaka vjeruje da će Kina u idućih deset godina pokušati silom preuzeti Tajvan.

Taj scenarij vidi se kao najizgledniji okidač za novi svjetski rat, koji predviđa više od 40% ispitanika. Uz Tajvan kao glavnu kriznu tačku, kao moguća žarišta velikog sukoba navode se još istočna Evropa i Bliski istok, što ukazuje na vrlo krhku globalnu stabilnost.

2. NATO neće postojati u današnjem obliku

Budućnost NATO obilježena je velikom neizvjesnošću, pri čemu su stručnjaci podijeljeni oko njegova uticaja, dok čak 44% njih vjeruje da Savez 2036. godine više neće postojati u današnjem obliku.

Iako većina (61%) i dalje vidi SAD u vodećoj ulozi, značajnih 39% ispitanika predviđa slabljenje američke dominacije unutar saveza. U tom scenariju, kao novi mogući lideri koji bi preuzeli kormilo spominju se koalicije država predvođene Njemačkom (33%), Poljskom (20%) ili Francuskom (19%).

Republika Srpska

Načelnik Glavne uprave MUP-a Rusije za grad Moskvu čestitao Karanu izbornu pobjedu

Posebno zabrinjava mogućnost nuklearne proliferacije unutar samog saveza kao odgovor na moguće povlačenje američkog “nuklearnog kišobrana”. Čak 85% ispitanika očekuje da će barem jedna nova država nabaviti nuklearno oružje do 2036. godine, pri čemu se Turska (30%), Njemačka (24%) i Poljska (15%) navode kao najizgledniji kandidati.

Ovi podaci sugerišu da je opstanak stabilnog NATO direktno povezan s održavanjem američkog vojnog vođstva i povjerenjem u postojeće bezbjednosne saveze.

3. Rusija se raspada i prijeti nuklearnim ratom

Rat u Ukrajini vjerovatno će prerasti u zamrznuti konflikt, što smatra 52% ispitanika, dok povjerenje u ishod povoljan za Rusiju opada.

Rusija se percipira kao sila u opadanju čiji će globalni uticaj biti minimalan u svim ključnim domenima, od ekonomije do meke moći. Dodatno, čak 36% anketiranih predviđa mogućnost unutrašnjeg raspada države zbog revolucije ili građanskog rata, što je porast u odnosu na prethodnu godinu.

Zanimljivosti

Vjerovanja za današnji praznik: Ako duva sjeverac, ne slijedi dobra godina

Ipak, slabljenje Rusije ne umanjuje njenu opasnost; naprotiv, stručnjaci je vide kao najvjerovatnijeg aktera koji bi mogao upotrijebiti nuklearno oružje. Među onima koji očekuju nuklearni napad u idućoj deceniji, čak 60% upire prstom u Moskvu. Takav razvoj događaja sugeriše da će Rusija ostati nepredvidiv i opasan faktor na ivici Evrope, uprkos drastičnom gubitku statusa svjetske velesile.

4. AI postaje pametniji od ljudi

Razvoj tehnologije dostići će nivo opšte vještačke inteligencije (AGI), sistema koji po kognitivnim sposobnostima parira ili nadmašuje ljudsko biće u bilo kojem zadatku.

Iako su ispitanici generalno optimističniji od šire javnosti – njih 56% vjeruje da će AI imati pozitivan učinak na globalna zbivanja – raste broj onih koji izražavaju zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica.

Hronika

Oglasilo se Tužilaštvo o tragediji u Sarajevu

Posebno je upečatljiv skok u strahu od ekonomskih poremećaja: broj onih koji gubitak poslova zbog automatizacije smatraju najvećom prijetnjom globalnom prosperitetu više se nego udvostručio u godinu dana (sa 6 na 14%).

Stručnjaci upozoravaju da bi se početni entuzijazam oko vještačke inteligencije mogao pretvoriti u razočaranje slično onome sa društvenim mrežama, čiji se uticaj danas percipira gotovo isključivo negativno zbog jasnih društvenih nuspojava.

5. Raste ‘nuklearni klub’

Čak 85% ispitanika očekuje da će nove države nabaviti ovo oružje. Iran se navodi kao najizgledniji novi član “nuklearnog kluba” (66%), što ukazuje na to da nedavni vojni pokušaji uništenja njegovog programa nisu zaustavili teheranske ambicije.

Ovaj trend izaziva lančanu reakciju, pa se kao idući kandidati ističu Saudijska Arabija (53%) te države istočne Azije poput Južne Koreje i Japana, dok povjerenje u međunarodne mehanizme neširenja oružja gotovo ne postoji.

Paradoksalno, uprkos većem broju nuklearnih sila, strah od stvarne upotrebe oružja značajno je opao – 78% ispitanika vjeruje da do nuklearnog napada neće doći, što je veliki skok u odnosu na prošlogodišnjih 52%.

Ljubav i seks

Ovo su najskladniji horoskopski parovi: Nadopunjuju se u svakom pogledu

Među onom manjinom koja i dalje strahuje od nuklearnog rata, Rusija ostaje glavni sumnjivac, no zanimljivo je da raste i procenat onih koji vide SAD kao mogućeg korisnika (8%).

Čini se da stručnjaci vjeruju u opstanak nuklearnog odvraćanja, čak i u znatno opasnijem i napučenijem nuklearnom okruženju.

6. Nejasna budućnost Evropske unije

Stručnjaci su prilično pesimistični u pogledu šansi Evropske unije da se do 2036. godine probije u sam vrh globalnih ekonomskih (3%) ili tehnoloških sila (5%).

Evro se takođe ne smatra ozbiljnim izazivačem američkom dolaru; veće šanse za to daju se kriptovalutama i kineskom juanu.

Štaviše, čak 22% ispitanika predviđa mogućnost potpunog raspada Unije u idućoj deceniji, što odražava duboku sumnju u njenu institucionalnu stabilnost i globalnu konkurentnost.

Sa druge strane, Evropa zadržava snažnu ulogu u sferama diplomacije i “meke moći”, gdje ju 30% ispitanika vidi kao svjetskog lidera, odmah uz bok SAD.

Zanimljivo je da raste uvjerenje o postizanju “strateške autonomije” – 57 % ispitanika vjeruje da će Evropa do 2036. preuzeti punu odgovornost za vlastitu bezbjednost.

Region

Ko je Marko Džihadi Francišković i zašto presuda privlači toliko pažnje?

Taj trend snažno raste treću godinu zaredom, ukazujući na to da bi se Evropa mogla transformisati u samostalnijeg vojnog i političkog aktera, čak i ako ekonomski nastavi zaostajati za SAD i Kinom.

7. Počinju ratovi za vodu

Globalno zagrijavanje u idućoj deceniji vjerovatno će premašiti kritični prag od 2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, što bi moglo dovesti do trajne klimatske nestabilnosti. Uprkos tim mračnim prognozama, klimatske promjene po prvi put više nisu na vrhu liste najvećih prijetnji globalnom prosperitetu – tu su ih poziciju istisnuli ratovi velikih sila.

Povjerenje u međunarodnu saradnju po pitanju klime drastično je palo, a samo 40% ispitanika vjeruje da će globalna emisija stakleničkih gasova početi opadati do 2036. godine.

Najteža posljedica ovakvog razvoja događaja mogli bi biti “ratovi za vodu”. Čak dvije trećine ispitanika (64%) očekuje da će se u idućih deset godina voditi oružani sukobi oko pristupa pitkoj vodi.

Iako se predviđa rast javne podrške ekološkim mjerama, jaz između potrebe za akcijom i stvarne globalne saradnje ukazuje na to da će resursna oskudica postati novi ključni faktor geopolitičke nestabilnosti.

8. Propast institucija i ‘demokratska depresija’

Stručnjaci predviđaju ozbiljnu krizu međunarodnog poretka, pri čemu golema većina (71%) vjeruje da će uticaj Ujedinjenih naroda značajno da oslabi.

Pesimizam se proteže i na ključne ekonomske institucije poput Svjetske trgovinske organizacije (65%) i Svjetske banke (50%), koje se smatraju sve manje relevantnim u novim globalnim okolnostima.

Zanimljivo je da, uprkos rastu carina i protekcionizma, stručnjaci više ne vide pad slobodne trgovine kao primarnu prijetnju prosperitetu, što ukazuje na mirenje s novom ekonomskom realnošću.

Hronika

U toku izvlačenje tijela nakon stravične nesreće: Stradala djevojka od 16 godina?

Paralelno s propadanjem institucija, gotovo polovina ispitanika (44%) strahuje da će se trenutna demokratska kriza produbiti u pravu “demokratsku depresiju”. Samo 24% ispitanika vjeruje u demokratsku renesansu, dok većina povezuje slabljenje demokratije s većim rizikom od ratova velikih sila i opštim pogoršanjem stanja u svijetu. Oni koji predviđaju daljnji pad demokratskih standarda gotovo su jednoglasni (83%) u ocjeni da će svijet 2036. godine biti znatno lošije mjesto za život nego što je danas.

9. Jačanje kriptovaluta

Iako se predviđa da će američki dolar zadržati status vodeće svjetske rezervne valute do 2036, čak 80% ispitanika očekuje slabljenje njegove apsolutne dominacije. Najvećim izazivačem dolaru stručnjaci ne smatraju drugu nacionalnu valutu, već kriptovalute, koje je istaknulo 34% ispitanika.

Među tradicionalnim valutama, kineski renminbi (juan) predvodi listu izazivača s 21%, dok evro i japanski jen bilježe znatno manju podršku kao potencijalne zamjene za dolar.

Zanimljivo je da su ispitanici, barem u trenutku provođenja ankete, pokazali više povjerenja u zlato (11%) nego u evro kao sredstvo koje će ugroziti primat dolara. Oni koji predviđaju uspon Kine kao vodeće ekonomske sile najviše vjeruju u eroziju dolarske moći.

Savjeti

Jedna stvar koju bacamo u kantu za smeće očistiće prozore bolje od svih sredstava

Ipak, podijeljeni su oko toga hoće li primat preuzeti kineska valuta ili alternativna imovina. To ukazuje na postepeni prelaz prema fragmentiranijem globalnom finansijskom sistemu u kojem digitalna imovina i plemeniti metali igraju sve važniju ulogu.

10. Moguć raspad Sjedinjenih Država

Istraživanje otkriva duboki jaz u percepciji budućnosti između stručnjaka iz razvijenih zemalja i onih iz “Globalnog juga”. Ispitanici iz zemalja u razvoju znatno su optimističniji u pogledu ruske pozicije u Ukrajini, pa ih čak 46% predviđa ishod povoljan za Moskvu, naspram samo 31% među ostalim sudionicima.

Takođe, oni snažnije vjeruju u kineski uspon; nevjerovatnih 76% očekuje da će Kina do 2036. biti vodeća ekonomska sila, dok su istovremeno skeptičniji prema dugovječnosti američke vojne dominacije.

Ono što najviše zabrinjava je ekstremno nepovjerenje u stabilnost SAD – svaki peti stručnjak sa Globalnog juga predviđa unutrašnji raspad Sjedinjenih Američkih Država u idućem deceniji.

Republika Srpska

Imenovan novi v.d. direktora Željeznica Srpske

Takođe, ovi ispitanici češće očekuju izbijanje novog svjetskog rata (48%), pri čemu kao najvjerovatniji okidač ne vide Tajvan, već Bliski istok. Takve razlike u stavovima ukazuju na to da se svijet ne dijeli samo na interesne blokove, već i na potpuno različite narative o tome ko će voditi glavnu riječ u budućnosti, piše "Dnevno.hr".