Kako oporaviti baštu i travljnjak nakon vrelih dana?

Travnjak je požutio, listovi su suvi i hrskavi, cvijeće klonulo, a biljke u saksijama djeluju kao da im nema spasa. Prva reakcija mnogih je da uzmu makaze, uklone sve što izgleda mrtvo, dodaju đubrivo i pokušaju da što prije poprave štetu.

Scena

Sloba Radanović doživio saobraćajnu nezgodu: Pjevač se oglasio i otkrio šta se desilo

Baštovani, međutim, savjetuju sasvim drugačiji pristup – strpljenje.

Biljka koja poslije velikih vrućina izgleda mrtvo ne mora zaista biti mrtva. Mnoge se povuku u svojevrsni režim preživljavanja i mogu da se oporave kada temperature padnu i ponovo dobiju dovoljno vlage. Zato je kraj avgusta i početak septembra vreme za postepen oporavak bašte, a ne za agresivno orezivanje i velike intervencije.

Ne sijecite odmah sve što je izgorjelo

Suvi i smeđi listovi izgledaju kao nešto što treba što prije ukloniti, ali nemojte žuriti sa makazama.

Kod biljaka koje su pretrpjele toplotni stres treba ukloniti ono što je zaista mrtvo, ali ostaviti zdravo zeleno lišće jer ono biljci i dalje omogućava da proizvodi energiju potrebnu za oporavak. Čak i potpuno osušeni listovi mogu privremeno imati zaštitnu ulogu jer zaklanjaju ostatak biljke od dodatnog jakog sunca.

Sačekajte da temperature malo padnu i potražite znakove života – nove izdanke, zelene stabljike ili zdrave pupoljke. Kod drvenastih biljaka možete vrlo nežno zagrebati površinski sloj stabljike. Ako je ispod zeleno tkivo, biljka je još živa. Tek kada počne novi rast, pažljivo uklonite potpuno suve dijelove.

Ljubav i seks

Zašto danas češće dolazi do razvoda? Ovo su glavni uzroci

Sa uklanjanjem precvetalih cvjetova sačekajte svježije dane

I precvjetale cvijetove bolje je uklanjati kada temperature počnu da padaju. Biljka koja se već bori sa posljedicama vrućine ne treba dodatni stres.

Kada vrijeme postane prijatnije, precvetale cvjetove uklonite čistim i oštrim makazama, sjekući do osnove stabljike ili najbližeg lisnog čvora. Time biljci pomažete da energiju ne troši na stare cvjetove i podstičete je da se pripremi za naredni period cvetanja.

Pazite samo da zajedno sa osušenim dijelovima ne uklonite pupoljke koji su već počeli da se razvijaju.

Požutjeli travnjak možda nije mrtav

Trava koja je tokom ljeta postala žuta ili gotovo potpuno smeđa često izgleda kao da je jedino rješenje ponovno sijanje. Međutim, posle dugog perioda bez dovoljno vode travnjak može jednostavno ući u stanje mirovanja i ponovo početi da zeleni kada stignu niže temperature i kiša.

Svijet

Panika u Evropi: Zima nije ni blizu, a strah je već u kostima

Zato ga nemojte odmah kositi veoma kratko. Koristite oštre noževe kosilice i ne uklanjajte previše trave odjednom.

Kada travnjak ponovo počne aktivno da raste, može se ukloniti sloj mrtve trave, mahovine i drugih organskih ostataka koji sprečavaju vazduh i vodu da lakše stignu do zemlje.

Važna je i aeracija, posebno ako je tlo poslije dugog sušnog perioda postalo tvrdo i zbijeno. Pravljenje sitnih otvora u zemlji omogućava vodi i vazduhu da lakše dođu do korijena. Posebnu pažnju obratite na dijelove travnjaka preko kojih se često hoda, jer se tu zemlja najbrže sabija.

Nemojte odmah sipati đubrivo

Poslije velikih vrućina lako je pomisliti da će dobra doza đubriva “vratiti biljku u život”, ali stručnjaci upozoravaju da to može biti pogrešan trenutak.

Biljka oštećena toplotom energiju prvenstveno troši na preživljavanje i oporavak. Ako je prerano podstaknemo đubrivom na stvaranje novih listova i izdanaka, tražimo od nje više nego što trenutno može da podnese.

Zdravlje

Slanina sapunjara - lijek za pluća ili mit

Prvo se posvetite zemljištu i pravilnom zalivanju, a sa prihranom sačekajte znakove novog rasta. Drugačije je sa biljkama koje su i dalje zdrave, aktivno rastu i cvjetaju – njima hranljive materije mogu i dalje biti potrebne.

Provjerite zemlju oko biljaka

Duga suša ne utiče samo na ono što vidimo iznad zemlje. Tlo može postati toliko tvrdo i zbijeno da voda prilikom zalivanja jednostavno sklizne preko površine umjesto da prodre do korijena.

Ako primetite da se to događa, ručnom baštenskom viljuškom pažljivo rastresite gornji sloj zemlje oko biljaka. Dodavanje komposta može poboljšati strukturu tla i pomoći mu da duže zadržava vlagu.

Prazna mjesta koja su ostala iza biljaka koje nisu preživjele ljeto ne morate odmah popunjavati istim vrstama. Kraj ljeta je dobar trenutak da razmišljate o biljkama koje cvjetaju tokom jeseni i mogu vratiti boju u baštu tokom narednih mjeseci.

Zanimljivosti

Dnevni horoskop za 29. avgust: Šta nam zvijezde danas poručuju?

Posebno obratite pažnju na biljke u saksijama

Biljke u saksijama mnogo brže ostaju bez vode od onih posađenih direktno u zemlju, pa posljedice vrelog ljeta kod njih mogu biti izraženije.

Uklonite biljke koje su zaista završile svoj životni ciklus, po potrebi osvježite iscrpljeni supstrat i proverite da li su otvori za odvod vode na dnu saksije prohodni.

Kada zalivate, radite to polako kako bi voda stigla kroz čitav supstrat, ali nemojte ostavljati saksije da dugo stoje u vodi. Biljke koje posebno teško podnose direktno sunce možete premestiti na mjesto koje je tokom najtoplijeg dijela dana u hladu ili bar delimično zaklonjeno.

Zapamtite šta ovog ljeta nije funkcionisalo

Bašta posle vrelog ljeta zapravo vam pokazuje gde su njene slabe tačke. Obratite pažnju na delove travnjaka koji su prvi požutjeli, mjesta na kojima se zemlja najbrže sušila i biljke koje su teško podnosile vrućinu čak i kada ste ih redovno zalivali.

Hronika

Otkriveno šta se tačno desilo sa medvjedom stradalim na putu u BiH

Jesen je dobro vrijeme za poboljšavanje zemljišta, obnovu travnjaka i planiranje sadnje za sljedeću godinu. Dodavanje sloja komposta može povećati količinu organske materije u zemlji i pomoći joj da bolje zadržava vlagu.

Na mjestima koja su tokom leta posebno vrela i sunčana možete postepeno uvoditi vrste prilagođenije toplim i suvim uslovima. Mediteranske biljke i vrste sa srebrnastim ili sivozelenim lišćem često bolje podnose takve pozicije. Nije potrebno mijenjati cijelu baštu – dovoljno je da iz godine u godinu prilagođavate najproblematičnije dijelove, prenosi Ona.rs.

Najvažnije je da baštu koja krajem avgusta izgleda umorno ne proglasite izgubljenom. Uz malo strpljenja, pravilno zalivanje, obnovu zemljišta i pažljivo uklanjanje onoga što zaista nije preživjelo, veliki dio biljaka može da se oporavi tokom jeseni i u mnogo boljem stanju dočeka zimu.