Autor:
ATV18.03.2026
15:03
Komentari:
0
Zbog eskalacije rata u Iranu cijene goriva porasle su širom Evrope, ali je Njemačka pogođena znatno teže od većine. Cijena benzina tamo je posljednjih sedmica skočila za gotovo pet odsto, što je osjetno iznad prosjeka Evropske unije, piše Juronjuz (Euronews).
Razlika u odnosu na susjedne zemlje je velika. U Francuskoj i Austriji cijene su porasle za oko dva odsto, u Estoniji za 3,6, a u Luksemburgu za 3,5 odsto, dok su Slovačka i Mađarska zabilježile porast od samo 0,1 odsto.

Svijet
Austrija privremeno smanjuje akcizu na gorivo
Evropska komisija, koja sedmično objavljuje podatke u svom Biltenu o nafti, istakla je posebno strm rast cijena u Njemačkoj, Holandiji, Danskoj i Finskoj.
Holanđani trenutno plaćaju najskuplji benzin u Evropi, s prosječnom cijenom od 2,17 evra po litru prošle sedmice. Njemačka je odmah iza s 2,08 evra, a Finska je takođe u gornjem cjenovnom rangu, poznata po skupom dizelu i benzinu.

Ekonomija
Pumpaši u Srpskoj zavapili: Hoćete da nas narod mrzi
U tabeli su prikazane cijene iz biltena koji je objavljen 9. marta.
Najveći uzrok razlika leži u nacionalnim poreskim i carinskim sistemima. Njemačka tradicionalno nameće više poreze na energiju iz fosilnih goriva, djelimično iz ekoloških razloga, a djelimično radi finansiranja infrastrukture.
Takođe naplaćuje i emisije ugljen-dioksida (CO2), što ulazi u ukupni trošak. Posljedica je da Nijemci automatski plaćaju više svaki put kada cijene sirove nafte porastu. U mnogim drugim evropskim zemljama PDV, kao i naknade za naftu i CO2, strukturno su niže.

Društvo
Inspekcija nastavila s kontrolama pumpi: Nove kazne zbog poskupljenja goriva
Njemačka vlada ipak smatra da je nedavni skok cijena nerazmjeran, pa je osnovala koalicionu radnu grupu kako bi istražila šta se može naučiti od partnera iz EU. Neke zemlje su već preduzele mjere. Hrvatska i Mađarska uvele su gornje granice cijena na benzinskim pumpama.
U Hrvatskoj su cijene isprva porasle za oko četiri centa po litru, ali ograničenje će spriječiti dalja poskupljenja te će cijene biti fiksirane na 1,50 evra po litru od 23. marta. U Mađarskoj je cijena benzina ograničena na 1,51 evro, a dizela na 1,59 evra, iako se mjera odnosi samo na stanovnike, što znači da turisti sa stranim registarskim oznakama plaćaju višu cijenu.

Društvo
Savić za ATV: Gorivo u BiH i dalje jeftinije nego u regionu
U Austriji se primjenjuje drugačije pravilo: benzinske pumpe smiju podići cijene samo jednom dnevno, tačno u podne. S druge strane, sniženja su moguća u bilo kojem trenutku. Time situacija postaje preglednija i transparentnija, ali je upitno da li to zaista dovodi do nižih cijena benzina.
Ministarka privrede Katarina Rajhe (Katherina Reiche) kritikovala je naftne kompanije jer cijene goriva brzo rastu s porastom cijena sirovina, ali se sporo smanjuju kada sirovine pojeftine. Izjavila je da vlada želi „razbiti taj mehanizam“.
Predložila je da se benzinskim pumpama ograniči podizanje cijena na jednom dnevno. Vožnja je dio svakodnevice za većinu Nijemaca koji automobilom putuju na posao, u kupovinu i voze djecu u školu, stoga raste pritisak na vladu da djeluje.
Radna grupa, sazvana kao odgovor na krizu, sastala se u ponedjeljak pod predsjedavanjem Sepa Milera (Sepp Müller), koji je nakon sastanka optužio naftne kompanije za „nabijanje cijena“. Sastanak je rezultirao oštrim kritikama poslovnih praksi u industriji.

Ekonomija
Cijene nafte u blagom padu nakon što je nekoliko brodova prošlo kroz Ormuski moreuz
Nova studija koju citira Handelsblat (Handelsblatt) otkrila je da naftne kompanije redovno koriste krize za brzo podizanje cijena.
Berlinski profesor ekonomije Ferdinand Fihtner (Ferdinand Fichtner) zaključio je da se najnoviji skok cijena ne može objasniti isključivo rastom cijena sirove nafte. „Ovdje se ubiru zaista visoki profiti“, rekao je Fihtner za novine.
Radna grupa sada poziva Savezni ured za kartele da proširi svoja ovlašćenja, uključujući mogućnost djelovanja protiv cijena koje smatra prekomjernim. „Nećemo dopustiti da nas se ovdje vara“, poručio je Miler.
Sastanku radne grupe prisustvovali su čelnici njemačkih podružnica BP-a (BP) i Šela (Shell), predsjednik Saveznog ureda za kartele Andreas Mundt (Andreas Mundt), te predstavnici industrijskih udruženja, potrošačkih grupa i autokluba ADAC (ADAC).

Ekonomija
Nije ih briga za propise: Pumpaši opet ''deru'', objavljen spisak
Naftna industrija odbacila je optužbe. Kristijan Kihen (Christian Küchen), generalni direktor trgovačkog udruženja za goriva i energiju, rekao je za Tagesšau (Tagesschau) da se marže nisu mijenjale od početka rata u Iranu, te je kritikovao planirano pooštravanje antimonopolskih zakona.
Nekoliko industrijskih tijela, među kojima su Savezno udruženje slobodnih benzinskih pumpi, Udruženje za goriva i energiju, te Centralno udruženje djelatnosti benzinskih pumpi, takođe je upozorilo na političko miješanje u formiranje cijena po austrijskom modelu.
U zajedničkoj izjavi istakli su da više od polovine cijene goriva čine porezi i naknade. „Ako želite trajno sniziti cijene goriva, morate razgovarati o državnim davanjima koja čine dio cijene, a ne o miješanju u tržišno takmičenje“, navodi se u izjavi, čime se odgovornost direktno prebacuje na saveznu vladu.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.
Najnovije
Najčitanije
16
14
16
13
16
11
15
47
15
35
Trenutno na programu