Svijetu prijeti nova opasnost iz Crnog mora

Milioni tona žitarica mogli bi da ostanu zarobljeni u Ukrajini, dok Kijev pokušava da pronađe alternativne puteve preko Evropske unije.

Međutim, ni tamo nema lakog izlaza: Poljska, Mađarska i Slovačka strahuju od novog priliva jeftinog ukrajinskog žita, a nizak vodostaj Dunava dodatno komplikuje transport preko Rumunije.

Posljedice više nisu samo ukrajinski problem. Ako se blokada nastavi, upozoravaju ukrajinski zvaničnici, svijet bi mogao ponovo da se suoči sa snažnim rastom cijena hrane, sličnim onome koji je uslijedio nakon početka rata 2022. godine.

Svijet

Novi snažan zemljotres u Indoneziji: Raste broj žrtava

"Ako ovako nastavi, ponovo ćemo imati globalni rast cijena od najmanje 25 do 30 odsto, sa svim posljedicama koje smo 2022. videli kada je riječ o svjetskoj inflaciji hrane", rekao je ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki za "Politiko".

Rusija "lovi" trgovačke brodove

Razmjere nove pomorske krize opisuje "Njujork tajms", čiji je reporter Mark Santora krajem jula kod Odese prisustvovao jednom od napada. Dok su ljudi šetali obalom, u daljini je plovio teretni brod. Dron se iznenada spustio sa neba i udario u plovilo, nakon čega se iznad mora podigao gust dim, prenosi "Nova".

Prema navodima lista, ruska kampanja protiv teretnih brodova gotovo je potpuno zaustavila saobraćaj prema Odesi i iz nje. Riječ je o najvažnijoj ukrajinskoj vezi sa svjetskim tržištem.

Ukrajinski zvaničnici tvrde da su ruske snage samo tokom juna i jula napale najmanje 50 teretnih brodova i da je poginulo više od 30 civila.

Svijet

U Grčkoj crveno upozorenje zbog opasnosti od širenja šumskih požara

"Rusija lovi te brodove. To je profesionalni lov na civilna plovila", rekao je za "Njujork tajms" Dmitro Barinov, predsjednik Ukrajinskog udruženja luka.

Nova kampanja predstavlja nastavak višegodišnje borbe za kontrolu Crnog i Azovskog mora. Savremeni dronovi i rakete omogućili su napade sa velike udaljenosti, dok su veliki i spori trgovački brodovi postali izuzetno ranjive mete.

Međutim, pomorski rat nije jednostran. List navodi da Ukrajina sistematski napada tankere i teretne brodove povezane sa Rusijom. Moskva je pojačala pomorsku kampanju nakon ukrajinskih udara na rusku flotu riječno-morskih tankera u Azovskom moru, kao i na brodove koji prevoze rusku robu.

Ukrajina je u srijedu izvela i veliki napad na rusku luku Novorosijsk. Prema riječima Volodimira Zelenskog, korišćeni su mlazni dronovi, rakete i bespilotna pomorska sredstva, a pogođeni su položaji protivvazdušne odbrane, pristaništa i lučka infrastruktura.

Ruski zvaničnici saopštili su da su poginule tri osobe, među njima i osmogodišnje dijete, dok je oko 60 stambenih objekata oštećeno.

Brod koji je postao simbol nove blokade

Jedan napad posebno pokazuje zašto posade sada odbijaju da plove prema ukrajinskim lukama.

Svijet

Rusi objavili spisak meta

Teretni brod Golden Leo u julu je ukrcao žito u luci Čornomorsk, u blizini Odese. Drugi oficir na brodu, 28-godišnji Bleson Sebastijan iz indijskog Čenaja, ispričao je za "Njujork tajms" da je prethodnih osam mjeseci više puta dolazio u Ukrajinu, ali da nikada nije vidio takav intenzitet napada.

Opasnost je bila očigledna još dok su bili u luci. Dronovima je pogođen susjedni brod, pri čemu su poginuli jedan oficir i pripadnik obezbjeđenja. Posada Golden Lea zbog toga je spavala u čeličnim bunkerima.

Brod je 19. jula, potpuno natovaren žitom, krenuo na more.

Oko 16.30 oglasila se vazdušna uzbuna. Ukrajinski lučki pilot Volodimir Mihajlov upozorio je posadu da napusti komandni most jer ruski dronovi često gađaju upravo navigacioni dio broda.

Dok su Sebastijan i Mihajlov silazili niz stepenice, projektil je pogodio trup.

"Padala je vatra", rekao je Sebastijan za "Njujork tajms".

Pomislio je: "To je to. Kraj".

Eksplozija je odbacila Mihajlova na Sebastijana. Ukrajinski pilot preminuo mu je na rukama. Sebastijan je potom pronašao teško opečenog kapetana i onesviješćenog bocmana, dok je dim kuljao iz mašinskog prostora.

Preživjeli su uspjeli da pobjegnu malim čamcem.

Zanimljivosti

Ova dva znaka će na jesen dobiti priliku da ostvare svoje snove

Dok su se udaljavali, Golden Leo je, prema Sebastijanovim rečima, gorio "kao peć".

U napadu je poginulo devet članova posade i Mihajlov. Brod je potonuo nedjelju dana kasnije.

Brodovi više ne dolaze u Odesu

Strah koji je izazvao napad imao je gotovo trenutne ekonomske posljedice.

"Politiko" navodi da od kraja jula nijedan brod za prevoz žitarica nije uplovio u luke u okolini Odese, iako one formalno nisu zatvorene. Problem više nije samo fizička mogućnost prolaska, već činjenica da brodarske kompanije i posade ne žele da prihvate rizik.

"Brodovlasnici i posade jednostavno se plaše. Uopšte nisu spremni da šalju brodove", rekao je Visocki za "Politiko".

"Nije stvar u tome da je nemoguće proći. Oni jednostavno nisu spremni na to", dodao je.

Posljedice su ogromne jer Ukrajina u normalnim okolnostima više od 90 odsto poljoprivrednog izvoza šalje morskim putem, navodi "Politiko".

Hronika

Detalji tragedije u Srpskoj: Poginuo poznati automobilista

Tokom prvih devet dana avgusta izvezeno je samo 463.000 tona žitarica, što je približno trećina uobičajenog tempa.

Problem postaje još ozbiljniji zbog približavanja nove žetve. Ukoliko se izvoz ne obnovi, do novembra bi moglo da ponestane prostora za skladištenje novih količina žita.

Milioni tona mogli bi da ostanu zarobljeni

Prema "Njujork tajmsu", tri luke u oblasti Odese stvaraju oko 60 odsto ukupnog mjesečnog izvoznog prihoda Ukrajine, koji iznosi oko 3,5 milijardi dolara.

Ako brodovi ne budu dolazili, milioni tona žitarica mogli bi da ostanu u silosima.

Ukrajinski poljoprivredni savjet upozorio je na mogući talas bankrota i zatražio hitne kredite i državne garancije.

Kijev je od Evropske komisije zatražio i 220 miliona evra hitne pomoći, piše "Politiko". Ideja je da se bespovratnim sredstvima subvencionišu bankarski krediti kako bi mala i srednja poljoprivredna gazdinstva mogla da zadrže žito dok se pomorski izvoz ne obnovi, umjesto da budu primorana da ga prodaju uz velike gubitke.

Zdravlje

Epidemija ebole raste najbrže do sada: Virus odnosi jedan ljudski život svakih 30 minuta

Evropska komisija potvrdila je da je zahtjev dobila, ali nije saopštila da li će novac biti odobren.

Finansijska pomoć, međutim, samo kupuje vrijeme.

Žito na kraju mora nekuda da ode.

Alternativa je Evropa, ali tu nastaje novi problem

Kijev zato pregovara sa Rumunijom, Poljskom, Mađarskom, Slovačkom i Moldavijom o povećanju izvoza kopnenim putevima.

Ali kamioni i željeznica ne mogu jednostavno da zamijene brodove.

Prema podacima koje je Visocki izneo za "Politiko", transport željeznicom i drumskim putem povećava troškove za 50 do 70 dolara po toni.

Kada su cijene žitarica nakon početka rata 2022. naglo porasle, izvoznici su još mogli da podnesu takav dodatni trošak. Sa sadašnjim cenama računica više ne postoji.

"Nije isplativo", rekao je Visocki.

Ni Rumunija, koja predstavlja jednu od najvažnijih alternativnih ruta, ne može lako da riješi problem. Nizak vodostaj Dunava ograničava količinu tereta koja može da stigne do crnomorske luke Konstanca.

Ukrajina se tako našla između ruskih projektila na Crnom moru, suše na Dunavu i političkog otpora u dijelu Evropske unije.

Poljska strahuje od ukrajinskog žita

Najveći politički problem mogao bi ponovo da nastane u Poljskoj.

Republika Srpska

Stevandić: Spomenko Gostić je zavjet čiste duše Srpske

Prethodni talas ukrajinskog poljoprivrednog izvoza preko istočne Evrope izazvao je masovne proteste poljoprivrednika, naročito u Poljskoj. Farmeri su tvrdili da je jeftino ukrajinsko žito, koje je trebalo samo da prođe kroz zemlju, završavalo na domaćem tržištu i obaralo njihove cijene.

Poljska je 2023. zabranila uvoz ukrajinskog žita, a slične mjere uvele su Mađarska i Slovačka.

Sada Kijev ponovo traži tranzitne koridore, ali Varšava pokušava da uvjeri sopstvene poljoprivrednike da ukrajinska roba neće završiti na poljskom tržištu.

"Činimo sve da embargo ostane", rekao je poljski ministar poljoprivrede Stefan Krajevski za "Radio ZET", prenosi "Politiko".

Poljsko Ministarstvo spoljnih poslova navodi da se razgovori sa Ukrajinom odnose isključivo na transport žita prema trećim državama, a ne na njegovu prodaju u Poljskoj.

Ukrajinski ministar Visocki takođe tvrdi da Kijev ne traži širi pristup evropskom tržištu. Kvota EU trenutno ograničava prodaju ukrajinske pšenice Uniji na 1,3 miliona tona godišnje, zbog čega je, prema njegovim riječima, ponavljanje ranijeg velikog priliva praktično nemoguće.

Farmeri ne vjeruju obećanjima

Problem je što dio poljskih poljoprivrednika više ne vjeruje ni Varšavi ni Kijevu.

Gustav Jendrejek, predsednik Poljoprivredne komore Lublina i jedan od organizatora ranijih blokada granice, tvrdi da su se i ranije dešavale zloupotrebe.

Srbija

Dječak (13) zadobio povrede opasne po život prilikom pada sa konja

Prema njegovim tvrdnjama koje prenosi "Politiko", pojedine pošiljke elektronski su evidentirane kao da su isporučene u druge države, dok je samo žito ostajalo u Poljskoj.

"Dokumenti putuju u Litvaniju, Češku ili Slovačku — a žito ostaje u Poljskoj", rekao je Jendrejek.

Poljske vlasti odbacuju takve optužbe.

Na pitanje da li vjeruje obećanjima da bi novi ukrajinski teret samo prošao kroz Poljsku, Jendrejek je odgovorio kratko:

"Apsolutno ne vjerujem".

Povratak krize iz 2022.

Sadašnja situacija podseća na prve mjesece rata, kada je ruska blokada ukrajinskih luka izazvala poremećaje na svjetskom tržištu hrane.

Prema "Njujork tajmsu", tadašnji prekid izvoza doprinio je rastu globalnih cijena i doveo oko 70 miliona ljudi u povećan rizik od akutne nesigurnosti hrane.

U julu 2022. Ujedinjene nacije i Turska posredovali su u sklapanju Crnomorske inicijative za žito, zahvaljujući kojoj je izvoz ponovo pokrenut. Sporazum se raspao godinu dana kasnije, ali je Ukrajina u međuvremenu uspjela da potisne ruske ratne brodove iz sjeverozapadnog dijela Crnog mora i održava sopstveni pomorski koridor.

Sada je taj koridor ponovo pod ogromnim pritiskom.

Društvo

Oglasili se iz Službe hitne medicinske pomoći Banjaluka: Ovo su najčešće intervencije ljeti

Elizabet Bro, stručnjak za pomorske prijetnje iz Atlantskog savjeta, rekla je za "Njujork tajms" da Rusija vodi sistematsku kampanju protiv trgovačkih brodova koji prevoze poljoprivrednu i drugu nevojnu robu iz ukrajinskih luka i prema njima. Prema njenoj ocjeni, takvi napadi krše međunarodne sporazume, uključujući Konvenciju UN o pravu mora.

Istovremeno, ukrajinski napadi na ruske tankere dodatno povećavaju rizik od spirale odmazde na Crnom moru.

Crno more postaje dio mnogo većeg problema

Rat za ukrajinsko žito zato je samo dio šire krize slobode plovidbe.

"Njujork tajms" ukazuje da dronovi, protivbrodske rakete i mine sve češće omogućavaju državama i nedržavnim akterima da ugrožavaju trgovačke puteve od Crnog mora do Crvenog mora i Ormuskog moreuza.

Globalna ekonomija počiva na pretpostavci da ogromni trgovački brodovi mogu relativno bezbjedno da prolaze međunarodnim pomorskim rutama. Ratovi posljednjih godina tu pretpostavku sve ozbiljnije dovode u pitanje.

U slučaju Ukrajine posljedice mogu biti posebno teške. Zemlja mora da izveze ogromne količine žita, farmerima je potreban novac za nastavak proizvodnje, a silosi moraju biti oslobođeni prije nego što nova žetva popuni skladišta.

Evropa može da ponudi alternativne koridore, ali njihova cijena je visoka, kapacitet ograničen, a politički rizik ogroman.

Ruski napadi tako su stvorili lanac problema koji se proteže mnogo dalje od Odese: brodovi ne dolaze, žito ostaje u Ukrajini, evropski farmeri strahuju od konkurencije, a zemlje koje zavise od uvoza hrane suočavaju se sa mogućnošću novih poskupljenja.

Savjeti

Sveštenik savjetuje vjernike: Šta uraditi ako se omrsite tokom Gospojinskog posta?

Za mornare koji prolaze tim rutama, međutim, velika geopolitika svodi se na mnogo jednostavniju odluku.

Bleson Sebastijan preživio je napad na Golden Leo sa opekotinama prvog stepena. Nakon smrti deset ljudi sa kojima je plovio, rekao je za "Njujork tajms" da više ne želi da se vraća na more.

"Novac ne vrijedi više od života", rekao je.