Prijetnja "administrativnog egzodusa" nad Srbima na KiM od 15. marta

U zakonu nema ništa posebno, ali su posljedice njegove primjene diskriminatorne po sve Srbe, ističe profesor Bojan Bojanić. Politikolog Ognjen Gogić kaže da se naslućuje i skrivena agenda, jer najavljena primjena zakona koincidira sa temom preuzimanja kontrole nad srpskim zdravstvenim i obrazovnim sistemom.

Zanimljivosti

Horoskop za 18. februar: Kome se smiješi nova ljubav?

Srbi na Kosovu i Metohiji 15. mart nazivaju "Danom D", upozoravajući da bi prištinski Zakon o strancima mogao da otvori pitanje boravka, rada i opstanka hiljada ljudi koji funkcionišu u sistemu institucija Srbije. Iz Brisela stižu apeli da se izbjegnu tenzije, ali ne i jasne najave odlaganja.

Docent Duško Čelić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici upozorava da je ta ustanova najosjetljivija, jer je više od trećine studenata iz Centralne Srbije i sa sjevera Crne Gore, a gotovo polovina saradnika i nastavnika su takođe iz Centralne Srbije.

BiH

Savjet ministara o privremenoj zaštitnoj mjeri na uvoz čelika

Činjenica je, dodaje, da svi oni nemaju dokumenta Prištine i da će se prema tom zakonu smatrati strancima.

- Njima neće biti omogućeno da borave duže od tri dana. Da bi boravili duže od tri dana, moraju da navedu razlog. Ako je razlog studiranje ili rad u našoj instituciji na našem fakultetu, onda ta institucija mora biti akreditovana u Prištini, prepoznata u kvazi-pravnom sistemu Prištine, što, kao što znamo, nije slučaj - navodi Čelić.

Čelić objašnjava kako bi to izgledalo u konkretnom slučaju nastavnika ili studenta koji uđu na KiM i moraju da borave duže od tri dana, jer na primjer predaju u Kosovskoj Mitrovici na nekom od fakulteta ili slušaju nastavu u drugom semestru.

Svijet

Kombijem pokosio državljanku BiH, teško je povrijeđena

- Vi ćete biti obavezni da se prijavite nekoj lokalnoj policiji u Kosovskoj Mitrovici, policijskoj stanici, da navedete razlog ako želite da boravite duže od tri dana. Morate navesti razlog, a taj razlog mora biti po procjeni policije Prištine opravdan. A jedan od opravdanih, to je rad, odnosno studiranje u instituciji akreditovanoj u Prištini. Ukoliko ta institucija nije akreditovana, vi ćete dobiti odbijenicu i bićete protjerani. Bićete podvrgnuti nekoj prekršajnoj, moguće i krivičnoj sankciji - kaže Čelić.

Šef poslaničke grupe Srpske liste Igor Simić rekao je da je Zakon o strancima jedan administrativni način da se etnički očisti prostor Kosova i Metohije od Srba.

- Želim da budem direktan. Mi smo radili analizu u Srpskoj listi. Blizu 7.000 ljudi koji žive na prostoru Kosova i Metohije, od kojih je najveći broj onih koji su ovde čak i rođeni, neće biti u mogućnosti da nastave svoj život u svojoj kući, na očevini i dedovini, jer će primjenom ovog zakona biti onemogućeni u tome - upozorava Simić.

Svijet

U lavini nestalo 10 skijaša

Profesor Bojan Bojanić sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici ističe da u zakonskim normama nema ništa posebno što odskače od drugih zakona od strancima, ali da je problematično što su posljedice primjene tog zakona diskriminatorne po sve pripadnike srpske zajednice na Kosovu i Metohiji.

- One pogađaju 3.000 studenata Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici. To su studenti koji žive na teritoriji Centralne Srbije, Crne Gore, a studiraju u Kosovskoj Mitrovici. Oni nemaju kosovska dokumenta i njima se automatski uskraćuje jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo na obrazovanje. Gotovo polovina nastavnika prištinskog univerziteta ne žive stalno sa svojim porodicama na teritoriji Autonomne pokrajine Kosovo i Metohija - navodi Bojanić.

Bojanić ukazuje i na primere da ljudi žive na Kosovu i Metohiji, a ne mogu da dođu do lične karte Prištine.

Gradovi i opštine

I danas protesti u Sarajevu

- Imamo primjere povratnika, na primjer u Goraždevcu, Osojanima i ostalim mjestima, da pet članova porodice ima dokumentaciju, a jedan koji je rođen u Kraljevu na primjer ili Nišu, nema pravo i ne može da dobije kosovski dokument, kosovsku ličnu kartu, a živi u jednom takvom okruženju, u enklavi - objašnjava profesor.

Sa druge strane, Bojanić dodaje da profesori poput njega ili Duška Čelića nemaju te lične karte.

- Predajem ustavno pravo Republike Srbije, studentima predajem Ustav Srbije, predavanja počinjem od preambule, naravno, pa onda redom, sve su to norme o teritorijalnom integritetu, suverenosti i tako dalje. Meni bi bilo licemjerno da sutra odem i uzmem ličnu kartu i time prihvatim državljanstvo države koju ne priznajem. Imao bih zaista veliki problem sa svojom savješću - kaže Bojanić.

Društvo

Danas slavimo Svetu Agatiju: Zaštitnica je žena

Politikolog Ognjen Gogić istakao je da je pogođen zdravstveni sektor, navodeći primjer ljekara specijaliste koji treba da dođe u zakazanu intervenciju u Gračanici ili Kosovskoj Mitrovici.

- I onda mu na administrativnim prelazima kažu - ne možeš da uđeš zato što si prekoračio vreme koje možeš da budeš na Kosovu bez prijave boravka - ukazuje Gogić.

Čelić podsjeća da je Priština Zakon o strancima donijela još 2013. godine, a da je iz nekog razloga odlučila da ga primijeni sada.

Gogić je primijetio da primjena zakona koincidira sa novim evropskim sistemom ulaska i izlaska u prostor Šengena, ali i sa temom preuzimanja kontrole nad zdravstvenim i obrazovnim sistemom.

Društvo

Danas slavimo Svetu Agatiju: Zaštitnica je žena

Mada je Priština saopštila da u procesu pristupanja ima obavezu da vodi evidenciju o tome koja lica i u kojem svojstvu i periodu borave na KiM, problem je, naglašava Gogić, to što se pod strancima podrazumijevaju građani Srbije.

- Slutimo da tu postoji jedna skrivena agenda. Vrlo je indikativno da se zajedno sa temom zakona o strancima otvorila i tema integracije zdravstvenog i obrazovnog sistema, i to su teme koje su paralelno otvorene. Nije slučajno što je ta tema došla na dnevni red - ukazuje Gogić.

Profesor Bojanić je saglasan da je primjena zakona sinhronizovana sa najavom integracije srpskih institucija, i da su na meti obrazovanje i zdravstvo koji funkcionišu u sistemu Republike Srbije.

Čelić smatra da nije moguće integrisati se u jednu sredinu koja vas ne želi i koja vas diskriminiše, podsjećajući na slučajeve profesora koji su na KiM ubijeni ili linčovani.

Gogić ne vidi da postoje naznake da može da se odloži primena Zakona o strancima, ali da to ionako ne bi riješilo problem, već bi to bila samo kupovina vremena.

Svijet

Vatikan neće učestvovati u Trampovom Odboru za mir

Treba razmišljati o prilagođavanju i mjerama koje vlasti u Prištini mogu da preduzmu da olakšaju primjenu zakona na Srbe, smatra Gogić i navodi da je moguće podzakonskim aktima prilagoditi zakon tako da se, na primer, omogući priznavanje isprava koje izdaju srpske obrazovne i zdravstvene ustanove.

- Sad je to pitanje naše diplomatije da ukaže da je primjena ovog zakona diskriminatorna, da asimetrično pogađa jednu grupu i da se onda traže prilagođavanja - rekao je Gogić.

Bojanić je naveo da su im iz Prištine prošle nedelje iznijeli zahtjev da se oslobode prostorije Fakulteta tehničkih nauka.

- Tako da je to jedan od mehanizama i mi upravo postavljamo pitanje šta će se desiti 12. marta, kada ističe tih 30 dana. I mi tu treba da dobijemo odgovor kako da se ponašamo i šta da očekujemo od našeg osnivača, od Vlade. Jer to je pitanje koje prevazilazi moć Univerziteta. To Univerzitet ne može da riješi - rekao je Bojanić.

Svijet

Incident u SAD: Muškarac sa sačmaricom trčao prema Kapitolu

Čelić apeluje na Republiku Srbiju da se kao osnivač univerziteta ne odriče osnivačkih prava. "Apelujem na državu Srbiju ne da stane iza, nego ispred svoga naroda na Kosovu i Metohiji", poručio je Čelić.